Štefan Fuele, povjerenik Europske komisije za proširenje bio je nazočan na prvom dijelu konferencije. On je istaknuo da bilateralna pitanja ne smiju opterećivati europski put ni za koga i to je temeljno načelo te je kao primjer naveo uspješno dogovaranje Slovenije i Hrvatske oko arbitražnog sporazuma.
Uz ostalo, Fuele je sudionicima konferencije uputio poruku da s vremenom sve zemlje jugoistočne Europe vidi kao članice Europske unije, dok je u vezi s Hrvatskom rekao da očekuje kako će ove godine pristupni pregovori s tom zemljom biti zaključeni.
Izostanak Borisa Tadića u drugom planu
Kako se doznaje od izvora u hrvatskoj delegaciji, ne odaziv predsjednika Srbije na konferenciju zbog poznatog stava Beograda u vezi s Kosovom nije bio u “središtu” nego na margini skupa.
Hrvatska premijerka na početku je sastanka sudionicima podijelila hrvatski prijevod europske pravne stečevine, a to je bio “događaj dana”. Čime je Hrvatska pokazala da će i nakon uključenja u EU snažno podupirati europske ambicije ostalih država u regiji.
Premijerka Jadranka Kosor konferenciju je iskoristila i za razgovor s predsjedavajućim iz vijeća ministara BiH, Nikolom Špirićem. Tema tog razgovora bila je zajednička sjednica koja bi se uskoro trebala održati između hrvatske i BiH vlade. Što se tiče regionalnih poticaja, svakako će se nastaviti s trilateralnim susretima čelnika Slovenije, Hrvatske i Srbije, odnosno “personalnom trilateralom.“.
Novi susret vjerojatno u Hrvatskoj
Novi susret bi trebala organizirati Hrvatska, nakon što je prvi bio u Sloveniji. No to naravno ne isključuje ostale moguće regionalne inicijative niti forme susreta srbijanskih i hrvatskih najviših predstavnika.
Hrvatski izvori nisu željeli komentirati zašto na regionalnu konferenciju nisu došli predstavnici Europske komisije i Europskog vijeća, pa niti šef španjolske diplomacije Moratinos čija zemlja kao predsjedavajuća uskoro priprema svoju konferenciju između Europske Unije i zapadnog Balkana.
Na konferenciji je otvoren „brdski proces,“ koji se odnosi na jačanje regionalne suradnje i povezivanja te rješavanje bilateralnih problema između država. – Poteškoća će vjerojatno biti u vezi Srbije i Kosova, odnosno reprezentativnosti Kosova koju Srbija ne priznaje, – ističe izvor blizak vladi.