Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr
Glavni uzrok padu BDP-a ministar Linić vidi u padu investicija, i to ga najviše brine.

Izdvojeno

Zašto je propao BDP?

Glavni uzrok padu BDP-a ministar Linić vidi u padu investicija, i to ga najviše brine.

Veliki pad u drugom kvartalu šokirao je cijelu Hrvatsku, pad prometa u trgovini na malo pao je šokantnih pet posto. Ti padovi pokazatelji su dubljih procesa, s kojima ministar Linić nije siguran kako se boriti, ali pokušava pronaći odgovor

Pad BDP-a, ukupno veći od 12 posto u odnosu na posljednju pretkriznu godinu, međutim, samo je sintetički pokazatelj nekih dubljih zloslutnih procesa: dok je u prvom tromjesečju još imala blagi pozitivni doprinos BDP-u, u drugom kvartalu ponovno se sunovratila osobna potrošnja, pa je pad prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini dosegnuo gotovo šokantnih pet posto, piše Jutarnji list.

Pratio ga je i pad industrijske proizvodnje od šest posto, a investicije su u stanju kliničke smrti. “Ljudi su defenzivni i smanjuju potrošnju, čak i više nego što bi trebali”, čudan je komentar prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića za Jutarnji na dan objave pada BDP-a.

Zašto “privatni sektor ne troši”, zašto građani ne troše “ ?

Doista, zašto “privatni sektor ne troši”, zašto građani ne troše “koliko bi trebali”? U čemu je kvaka, gdje je problem? Ne vodi li možda Vlada strateški krivu makroekonomsku politiku? To pitanje postavili smo ministru financija i potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću.

Ministra Linića pitali smo kakva je njegova dijagnoza uzroka pada BDP-a i sloma potražnje, je li fiskalna politika negdje pogriješila – na primjer, povećavajući fiskalnu presiju i zaoštravajući fiskalnu disciplinu u krivo vrijeme i na krivi način? Što on misli, zašto pada privatna potrošnja i što Ministarstvo financija može učiniti i čini da se nepovoljni trend preokrene?

Glavni uzrok padu BDP-a ministar Linić vidi u padu investicija, i to ga najviše brine. Keynesijanski ekonomisti odmah će reći da to pokazuje kako je čitava Linićeva percepcija krize naopaka: nije potrošnja pala zato jer su pale investicije, nego obrnuto. Neupućenima će se to činiti kao rasprava o kokoši i jajetu, ali zapravo je stvar silno bitna jer iz “dijagnoze” proistječe i “način liječenja”.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg


Napisao

Ekonomija

U publikaciji koju izdaje Hrvatska udruga banaka (HUB) iznose se rezultati ankete o ekonomskim očekivanjima, a prema kojoj glavni ekonomisti četiri najveće banke procjenjuju...

Financije

U najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook najavljuju blago ubrzavanje stope rasta BDP-a s 3,0 posto u 2016. godini na 3,1 posto u ovoj...

Industrija

Za ekspanziju sporta u promatranih 150 godina, uz povećanje BDP-a po stanovniku, najznačajniji pojedinačni faktor je skraćenje radnog vremena. Isto tako javlja se i...

Ekonomija

I poduzetnici i analitičari iz bankarskog sektora uvjereni su da će u 2016. doći do stabilnog rasta pa se čini kako će, nakon dugog razdoblja...

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.