Gospodarska kretanja u 2013. bit će pod utjecajem postupnog poboljšavanja situacije u međunarodnom okružju. U 2013. se očekuje postupan oporavak pod utjecajem rasta investicija, prije svega javnog sektora, te izvoza, pa bi godišnji rast BDP-a mogao dosegnuti 0,3 posto, uz prevladavanje negativnih rizika. Tijekom 2013. očekuje se nastavak nepovoljnih kretanja na tržištu rada, poručuju iz Hrvatske narodne banke.
Nadalje, ističu kako je inflacija potrošačkih cijena bila u 2012. zamjetno viša zbog kratkoročnih činitelja (povećanja PDV-a, suše i administrativnih odluka vezanih uz poskupljenje energije), pa se za 2013. predviđa njezino usporavanje. Rizici ostvarenja inflacije simetrični su no snažnije raspršeni, prenosi lider.hr.
Manjak na tekućem računu nastavio se u 2012. smanjivati, stoga bi u cijeloj godini mogao iznositi 0,4 posto BDP-a, prognoziraju analitičari.
“Trend kontrakcije manjka mogao bi se nastaviti i u 2013. Priljev kapitala mogao bi se povećati na osnovi značajnog zaduživanja države u inozemstvu, u uvjetima smanjenja premije za rizik na međunarodnim tržištima”, stoji u Biltenu.
Ističu kako su uvjeti financiranja za domaće sektore i dalje nepovoljni, a ukupno se financiranje privatnog sektora usporilo. Monetarnom politikom i nadalje će se održavati visoka kunska likvidnost bankovnog sektora i relativna stabilnost tečaja kune.
“U 2012. očekuje se smanjenje ukupnoga fiskalnog manjka zahvaljujući povećanju prihoda, no ako se promotri državni proračun, odustalo se od daljnje fiskalne konsolidacije u 2013. godini. Nužno je provođenje strukturnih reforma i mjera za povećanje stope održivog rasta”, upozorili su iz HNB-a.
