Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Tihomir Orešković, svečano je otvorio ADRIA HOTEL FORUM: “Investicije u hotelskoj industriji”, međunarodnu konferenciju koja će u dva dana ugostiti brojne domaće i inozemne stručnjake iz područja hotelske industrije.
Dvodnevno događanje u zagrebačkom hotelu Sheraton odvija se po četvrti put za redom te u ovoj godini, kako je u pozdravnom govoru istaknula direktorica AHF-a Marina Franolić, bilježi rast broja sudionika od 20 % koji se predstavljaju nizom prezentacija i panela. AHF se kroz četverogodišnje razdoblje etablirao i integrirao u regionalne okvire, što potvrđuje i prisustvo preko 50 panelista, od kojih je polovica inozemnih. Naglask ovogodišnjeg AHF-a kao i njegova središnja tema “Shaping the future” je usmjerena na budućnost investicija u hotelijerskoj industriji.
Prvom panel-diskusijom Veliki kapital priča s temom “Istočni Jadran: Uspavana ljepotica investicijskog svijeta?”, moderirala je dr.sc. Sanja Čižmar te je uvodno naglasila da regija Istočnog Jadrana (promatramo li Sloveniju, Hrvatsku i Crnu Goru) čini jedva 0, 7 % ukupnih transakcija u hotelskoj industriji u Europi u razdoblju od 2010. do 2015. Međutim, pokazatelji u posljednje 3 godine potvrđuju da se događa oživljavanje tržišta hotelskih investicija, no ipak prevladavaju transakcije koje se odnose na kupnju grupa hotela. U Hrvatskoj samo 26 % kapitala za kupnju hotela dolazi iz inozemstva – još uvijek prevladavaju domaći investitori.
U regiji se strategije investiranja u hotele prilično razlikuju, tako u Crnoj Gori imamo visoke investicijske sume, stvaraju se nove destinacije i razvijaju projekti s visokim kategorijama, vodeći brendovi su na tržištu i trenutno je u toj zemlji najpovoljnija investicijska klima za vodeće globalne investitore. U Hrvatskoj još uvijek dominiraju brownfield investicije (rekonstrukcije postojećih kapaciteta), luksuznih projekta je malo, još uvijek vlada nedovoljno konkurentna investicijska klima. U Hrvatskoj je sezonalnost još uvijek izrazito visoka, a stope povrata investicije su od 5 do 8 % za više i luksuzne kategorije, a od 9 – 11 % za srednju i višu klasu.
Zaključak je da Hrvatskoj nedostaje poticajno okruženje, čemu su posvjedočili i panelisti Andreas Santis (NCH Capital), Enes Kazazić (South European Investment Company iz Sarajeva) Burak Baykan (turska Dogus grupa) i Tomislav Popović (Maistra). Panelisti su odgovarali na dijelom provokativna pitanja o preprekama s kojima se inozemni investitori suočavaju u Hrvatskoj te su poručili da im financijska sredstva ne nedostaju, a od Vlade očekuju da im omogući zakonski okvir kojim bi investiranje u greenfield projekte bilo transparentnije, brže, a okruženje stabilnije za podizanje turističke usluge u hotelijerstvu na puno viši nivo u Hrvatskoj.
Imali smo priliku slušati prezentaciju ministra održivog razvoja i turizma Crne Gore, Branimira Gvozdenovića, koji je predstavio projekte koji će se realizirati u toj zemlji te je naglasio da se sada investitorima uvjetuje ulaganje u crnogorski jug ulaganjem u njen sjever također, što se pokazuje kao uspješna mjera. Također, turizam u Crnoj Gori sve više rješava i komunalna pitanja (odvodnja otpadnih voda će do 2020. u potunosti biti riješen), a veliki projekti kao Velika plaža i Ada Bojana su u planu, a u tim procesima koriste i Bijenale arhitekture koji također promovira turizam.
Mirka Jozić pročelnica Odjela za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba predstavila je mogućnosti ulaganja u projekte Grada Zagreba te, osim postignuća koje Zagreb bilježi kao vodeća adventska destinacija u Europi,,naglasila je da Grad je usmjeren na svoju okolicu, na susjedne županije, ali i na Jadran. Poteškoće pri realizaciji projekata kao što je najavljivana žičara i terme stoje u prostornim planovima, a na otklanjanju prepreka se radi.
Grad i njegovo komunalno društvo Holding s druge strane posjeduju vrijedna zemljišta u Istri: lokacije Savudrija i Duga Uvala. Namjera Grada je da se zemljišta ponude investitorima koji će razvijati turizam.
Uslijedila je središnja točka prvog dijela konferencije, panel diskusija „Plan razvoja regije od strane regionalnih ministara“ u kojoj su sudjelovali Eva Štravs Podlogar, izaslanica ministra za gospodarski razvoj i tehnologiju Slovenije, Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore, hrvatski ministar turizma Anton Kliman, a vrlo živom diskusijom moderirao je Mislav Togonal.
Crnogorskom ministru turizma postavljeno je pitanje o prevladavanju ruskog kapitala u turizmu, o usklađenosti prostornih planova i investitorskih apetita te smo mogli doznati da se trendovi u toj zemlji mijenjanju. Naime, čak 42, 5 % kapitala u Crnu Goru dolazi iz Europske Unije, tek 15% iz Rusije, a zemlja je učeterostručila promet u turizmu u zadnjih 10 godina; samo prošle godine je rast bio 11 %, a kapital čak 107 zemalja investiran je u Crnu Goru. Promjena je da se od planiranih 15,9 % prostora sad smanjuje na 9% namijenjeno za građevinsko područje. Novost je da ako gradite građevinu javne namjene ne morate čekati donošenje prostornog plana, da je zadnjih 6 hotela izgrađeno po modelu energetske učinkovitosti, a da je novim prostornim planom u prvih 1000 metara zabranjeno graditi za stanovanje, isključivo za turizam, što je izazvalo i polemiku – stvaraju li se tako gradovi duhova? Ministar Gvozdenović odgovorio je da postoje porezne olakšice i da se pazi da se uz turističke grade i javni sadržaji.
Relevantna je usporedba Crne Gore, koja PDV za smještaj u turizmu drži na 7% s tendencijom da i ugostiteljske usluge približi istoj stopi, s Hrvatskom u kojoj je PDV za usluge 13 %, a ministar Kliman je najavio da se pregovara s Ministarstvom financija kako bi se stopa smanjila na 10 – ak %.
Eva Štravs Podlogar odgovarala je na pitanja o postavljanja žice na granici i kao to utječe na turizam, ističući da je pitanje sigurnosti bitno, ali da suradnju u regiji, posebno spajanje u priču Alpe Adria kao jedinstvenu destinaciju vidi kao budućnost.
Ministar turizma Kliman govorio je o prodaji hotelskih nekretnina u vlasništvu države, naglašavajući da je država loš vlasnik, a i da se djelovanje DUUDI-ja i CERP-a mora ubrzati te se dotakao i slučaja prodaje Kupara i najavio otvaranje dvaju ponuda pristiglih za Muzil, što će se dogoditi za nekoliko dana.
Slijedila je prezentacija Dirka Bakkera „Natječaji (Tenderi) – Usklađenje sa svjetskim standardima“, u kojoj je kroz analizu primjera prodaje Kupara, LLoyd Hotela u Amsterdamu i Palace of Justice također u Amsterdamu izdvojio što je ključno da bi natječaji bili interesantni investitorima i uspješno provedeni. U prvom redu je da natječaji ne smiju nikoga favorizirati, moraju biti transparentni, uvjeti moraju biti jasni, mora postojati vizija da se produciraju kvalitetni projekti.
Prvi dio prvog dana AHF je s ponosom predstavio i pobjednički projekt internacionalnog studentskog natječaja ASIC. Tim od 4 studenata beogradskog Ekonomskog fakulteta je među 11 prijavljenih radova osvojio prvo mjesto svojim projektom “Children Inclusion Hotel App”. Radi se o internetskoj aplikaciji koja je razvijena kao rezultat istraživanja i suradnje s Fakultetom za defektologiju, roditeljima djece s poteškoćama (kao što je autizam, Dawn sindrom..) i hotelima. Aplikacija inovativnim pristupom omogućuje osjetljivim društvenim skupinama da putuju, rezerviraju i osmisle aktivnosti za vrijeme turističkog boravka u hotelima na lakši i kvalitetniji način.
