“Jednostavno više ne mogu savladati sve to što se nagomilalo na mom stolu. Kad sjedim i vidim svo to brdo posla pred mnom, mogao bih povraćati” – samo je jedan od mnogobrojnih poziva u pomoć na internetskoj platformi “stressforum.net”. To opterećenje se neposredno odražava i na tjelesne teškoće: “Imam luđačku glavobolju, jednostavno se ne mogu smiriti”, žali se drugi zaposlenik.
Njemačka se rado hvali kako je, prema produktivnosti, na samom čelu u Europskoj uniji. U gotovo u svim tvrtkama je pritisak sve veći da se poveća produktivnost i smanje troškovi – što može značiti samo jedno: zaposleni moraju raditi više nego što su prije radili. Krovna udruga njemačkih sindikata DGB je objavila statistiku prema kojoj se posto zaposlenih žali kako u istom vremenu moraju ispuniti više obaveza nego ranije.
Burn-out već košta 27.000.000.000 eura – godišnje!
Ali dok se od sindikata može očekivati da se žali, u međuvremenu je i menađerima postalo jasno kako se zbog sve većeg pritiska na radnom mjestu gubi mnogo – veoma mnogo novca. Riječ je o već o oko 27 milijardi eura godišnje, jer psihičko opterećenje u pravilu vodi do zdravstvenih poteškoća i do bolovanja. Tu su pogođeni i muškarci i žene, time da će “muškarčinama” duže trebati da potraže stručnu pomoć i to najčešće kada je već kasno: na primjer nakon napada panike (epizodalnog paroksimalnog napada straha) ili tjelesnog kolapsa. U pravilu nakon toga ostaje još samo put u prijevremenu mirovinu zbog radne nesposobnosti.
Stanje je sve gore i samo u razdoblju od 2004. do 2010. je broj dana bolovanja u njemačkim poduzećima zbog psihičkog preopterećenja, takozvanog Burn-out-a narastao sa osam na – više od 72 na 1000 zaposlenih! Christine Richter iz njemačke Mreže za poticanje zdravlja na radu također tvrdi kako je broj psihičkih i psihosomatskih oboljenja vrtoglavo porastao od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ona savjetuje: “Ako se spava loše duže razdoblje i ako ne možete prestati razmišljati o određenom problemu i ako se sve više povlačite iz društvenog života – ako se sve to dogodi, hitno morate potražiti liječnika.”
I kod “gazde” i na državnoj jasli
Mjesečnik Manager Magazin je objavio svojevrsnu neslavnu top-listu, gdje je najviše Burn-outa među najznačajnijim njemačkim poduzećima. Obzirom na ukupan broj zaposlenih na samom vrhu su tvrtke iz financijskog sektora, na primjer osiguravatelj Allianz sa 3400 slučajeva “izgaranja” godišnje, Commerzbank (3200 slučajeva) i Deutsche Bank (1900 slučajeva).
Biti vječito na poslu i dostupan putem mobitela ostavlja trajne posljedice. Sve su to institucije u kojima suradnici možda zarađuju velik novac, ali i gdje je golem pritisak postići još bolje rezultate i gdje greške praktično nisu dopuštene. Teško je reći, da li su i to konačne brojke jer je veoma dug popis bolesti kojima je uzrok često psihosomatski: od kroničnih bolova – prije svega u kralježnici pa do povišenog krvnog tlaka koji onda i sam stvara “pravu” bolest.
Nije mnogo bolje niti zaposlenima koji žive od državne blagajne. I tamo se već godinama stalno mora štedjeti i osobito u području socijalne skrbi ima veoma mnogo slučajeva “Burn-outa”, tvrdi Christine Richter. Uopće: najviše slučajeva psihičkog izgaranja ima na srednjim i nižim razinama uprave, dakle tamo gdje su suradnici “stisnuti” između “velikih” šefova i suradnika koje treba natjerati da ispune zadane ciljeve. Isto tako, gotovo sigurno će biti mnogo slučajeva psihičkih oboljenja u tvrtkama koje se već godinama saniraju, prestrukturiraju i provode mjere štednje, poput u njemačkom energetskom koncernu Eonu.
