Direktor HUB-a Zoran Bohaček kaže kako smo prošli krizu uz podršku banaka te kako je pad kredita u Hrvatskoj bio mnogo manji nego u većini ostalih zemalja.
Banke financiraju državu
– Banke su u Hrvatskoj mogle financirati i državni proračun i sve ostale potrebe i omogućiti rast kredita privatnom sektoru i stambenih kredita stanovništvu, koji su rasli čitave godine – objašnjava Bohaček.
Bohaček ističe i kako banke imaju dovoljno novaca kreditirati i privatni sektor i poduzeća, no od poduzeća se očekuju kvalitetni projekti jer banke moraju paziti na rizik. U pravilu, banke čekaju uzlet šire ekonomije kako bi mogle naći kvalitetne projekte koje tada mogu financirati, kazao je.
Vlada je na potezu
– Kako bi se pokrenuo novi investicijski ciklus, Vlada treba ukloniti prepreke ulaganjima i usvojiti stabilnu poreznu politiku – ističe Bohaček.
Što se kamatnih stopa tiče, Bohaček je uz ostalo kazao kako su one u aposlutnom iznosu visoke zbog vrlo skupih izvora sredstava. Dok se cijena izvora sredstava ne smanji kamate će na apsolutnoj razini biti još visoke i možda neinteresantne za neka poduzeća, rekao je.
Na upit o lošim kreditima, odgovara kako je trend još uvijek lošiji, ali nema nikakvih indikatora da bi se dodatno pogoršavao.
Banke privukle najviše inozemnih sredstava
Po podacima iz analize, banke unatoč smanjenju profitabilnosti u krizi privlače više od 16 milijardi kuna inozemnih sredstava, što je bio daleko najvažniji izvor financiranja od jeseni 2008.
Time je, kako se navodi, omogućeno financiranje proračunskog deficita ali i daljnja ekspanzija kredita, pri čemu krediti poduzećima (podaci za srpanj) već sustižu dugoročni trend, dok krediti stanovništvu kasne s oporavkom zbog opreza na strani potražnje.
Bohaček ističe kako je profitabilnost banaka u Hrvatskoj već godinama u padu, mjereno povratom na kapital bilježi se pad sa 16 posto, koliko je najviše zabilježeno, na sadašnjih jedva šest posto. Povrat na kapital trenutačno je ispod dugoročnog povrata na hrvatske državne obveznice, što dugoročno nije održivo, naglašavaju iz HUB-a.
Basel III neće utjecati na Hrvatsku
Jedan od razloga za to jest visoka kapitaliziranost hrvatskih banaka koja s jedne strane, kako se navodi u analizi, štiti od gubitaka i jamstvo je stabilnosti i garancija dovoljnih sredstava za odobravanje novih kredita, no s druge strane uzrokuje vrlo mali povrat na kapital.
– Povrat na aktivu sada je nekih jedan posto i isto je u padu, ali je više u skladu s europskim i susjednim zemljama – ističe Bohaček.
Komentirajući nove mjere za banke iz Basela III, Bohaček kaže kako te mjere treba detaljno proučiti te procjenjuje da u Hrvatskoj ne bi trebalo očekivati velike efekte.
