BDP ove godine pada 1,8 posto – iduće godine kulminacija nezaposlenosti

Nakon prethodnih projekcija pada BDP-a između 2 i 2,5 posto, procijenjeni pad je korigiran na 1,8 posto zbog uspješne turističke sezone, kazao je Stojić na predstavljanju polugodišnje publikacije „Macroeconomic Outlook 2011 – 2012“.

Po istom scenariju u 2011. BDP bi porastao za 1,6 do maksimalno 2 posto, a godinu poslije za 1,9 posto. Blagi oporavak nastavio bi se i idućih godina jer Hrvatska još barem tri do pet godina nema izgleda za postizanje veće stope rasta, smatra Stojić.

Na oporavak ekonomije negativno će utjecati pogoršane prilike na tržištu rada, a Stojić očekuje da će nezaposlenost kulminirati u drugoj polovici iduće godine.

Deficit će dosegnuti 7 posto BDP-a?

S obzirom na odgađanje fiskalne konsolidacije, Stojić procjenjuje da bi fiskalni deficit u 2010. mogao dosegnuti gotovo 7 posto BDP-a, te ostati na toj razini i u idućoj godini.

Uz očekivani nastavak zaduživanja države, u 2011. bi vanjski dug mogao narasti iznad 110 posto BDP-a, pri čemu glavni analitičar Hypo Alpe-Adria-Banke ne očekuje da bi HNB mogao dodatno pomagati državu otpuštanjem likvidnosti prije nego se uvjeri da će novi krediti pozitivno utjecati na gospodarstvo.

Ako zbog izbora ponovno izostane temeljita fiskalna konsolidacija, javni dug će narasti iznad 60 posto BDP-a, a to je granica koja snažno narušava povjerenje investitora.

Inflacija će ove godine iznositi oko 1 posto, a Stojić očekuje da će i u 2011. ostati niska, no upozorava da će odgoda poskupljenja administrativno formiranih cijena kad-tad izazvati rast inflacije, najkasnije nakon liberalizacije proizvodnje energenata.

Hrvatski oporavak sporiji od većine zemalja Istočne Europe

I u ovoj godini nastavljen je pad osobne potrošnje i investicija, koje su pale za čak 10 posto, a visoka razina troškova kapitala nepovoljno djeluje na hrvatsku konkurentnost u međunarodnoj robnoj razmjeni.

Hrvatska će se oporavljati sporije od većine drugih zemalja Istočne Europe, ocjenjuje Stojić koji smatra da bi aranžman s MMF-om bio pozitivan znak ulagačima da će država prekinuti politiku zaduživanja iz (pred)izbornih razloga.