Podaci predstavljeni na ovotjednom kongresu hotelijera otkrivaju da se veći broj noćenja i gostiju odrazio i na prihode turističkih tvrtki, koji su porasli dva posto. Hrvatska neće zaraditi od turizma 7,4 milijardi eura kao rekordne 2008., ali od nečeg ipak treba krenuti, pa je sada pozitivno već i to što zarada neće biti niža od lanjskih 6,4 milijarde eura.
Hrvatska se ekonomija zbog slaba izvoza te velike ovisnosti o stranom kapitalu oporavlja najsporije u okruženju. I Vladini i nezavisni ekonomisti već uzimaju zdravo za gotovo da je protekla sezona donijela preokret te da će nakon šest kvartala uzastopnog pada BDP od srpnja do kraja rujna 2010. biti blago pozitivan. Prvi podaci bit će objavljeni krajem studenog, no nakon što je hrvatski BDP padao od 2,5 pa do čak 6,7 posto, ekonomisti procjenjuju da će treći kvartal donijeti 0,5 posto rasta.
Kao pretkrizne 2008.
Turizam čini 15 do 20 posto nacionalnog proizvoda, zapošljava 15 posto hrvatskih radnika, ostvaruje 60 milijuna noćenja i donosi, ovisno o uspjehu sezone, šest do sedam milijardi eura. Kada ide hotelijerima, domaćinima u kampovima i privatnom smještaju, dobro je i trgovcima, ugostiteljima, prijevoznicima, a bolje je i poljoprivrednicima, proizvođačima namještaja i mnogima u zemlji. Hotelijerima pak, kako su sami izračunali i predstavili na svome prošlotjednom kongresu, ove godine ide toliko dobro (bolje nego lani i kao u pretkriznoj 2008.) da se u turizmu već proglašava izlazak iz recesije.
Turizam je za sobom povukao i trgovinu koja je tek ovo ljeto imala lagano povećanje prodaje, a potaknulo ju je i povlačenje niže stope kriznog poreza. Novi impuls domaćoj potrošnji trebao bi doći za mjesec dana, kada će Vlada ukinuti 4 posto kriznog poreza na plaće veće od šest tisuća kuna. No, crna rupa i dalje ostaju tržište rada te zaduživanje koje odskače od svih ostalih trendova. U godinu dana vanjski je dug zemlje povećan 12 posto, za više od četiri milijarde eura, a problem je što raste i ukupni javni dug države, kako strani, tako i domaći. Vlada je upravo zbog toga na udaru kritika da ne kontrolira vlastitu potrošnju, a s obzirom na to da ulazimo u izborno razdoblje, strahuje se da će kočnice biti još labavije.
Banke se boje bankrota
Građevinski sektor još uvijek prolazi teško razdoblje i sada pada 17 do 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Objektivno, građevinarima nije ni moglo biti bolje jer su zaustavljene sve važnije javne investicije, privatni sektor koncentrirao se na preživljavanje, a banke su zatvorile kreditnu slavinu u strahu da ih ne ponese val bankrota, otkaza i nevraćenih dugova.
Hotelski je sektor, prema podacima ankete provedene među 30 posto hotela, u plusu prema više parametara; za prvih osam mjeseci uknjiženo je 4,6 posto više gostiju, 5,7 posto više noćenja, a uz dva posto više cijene i veći prihod po sobi te rast ukupnih prihoda od spomenuta dva posto. I sve to nakon lanjske sezone koja je završila s minusima i padom ukupnih prihoda od nepunih tri posto i u kojoj su se europski hotelijeri morali suočiti s poražavajućim izostankom prihoda od čak 19 posto.
Hoteli stvaraju gotovo 50% prihoda
Mogu li jadranske hotelske kuće (iz)vući cijeli hrvatski turizam, a Bajs se upisati kao prvi ministar čiji resor izlazi iz recesije? Hoteli čine samo 13 posto turističkih kapaciteta, ali stvaraju respektabilnih 48 posto prihoda hrvatskog turizma. Kakvi su pak financijski rezultati u ostatku turističke djelatnosti, još nema ozbiljnih pokazatelja, no pad potrošnje na hotelskim šankovima, u a la carte restoranima, trgovinama… ne sluti na dobro.
Očito je da Europljani pomno planiraju trošak za ljetovanje i da se novcem, mimo unaprijed uplaćenog aranžmana, ne razbacuju. Slično je bilo i lani, kada je turistički prihod pao milijardu eura prema 2008., s tim da su ga znatno više osjetili restorani, trgovine i sl. nego hoteli i drugi oblici smještaja. Kako bilo, milijarda izgubljena 2009. teško da će uza sve pluseve biti nadoknađena u 2010., pa rekordnih 7,4 milijardi iz 2008. vjerojatno i dalje ostaje nedostižno.
