Novosti

Bez interneta i sa starim blagajnama ugostitelji dočekuju fiskalizaciju

Kako bi mogli ispuniti zakonsku obavezu i svoju blagajnu spojiti sa serverom Porezne uprave ugostitelji će morati ispuniti nekoliko osnovnih uvjeta. Treba će im pristup širokopojasnom internetu, blagajna na koju se može instalirati fiskalni softver i digitalni certifikat Fina-e. Jedan od problema je i kompliciran jezik koji uzrokuje neinformiranost.

Kako bi mogli ispuniti zakonsku obavezu i svoju blagajnu spojiti sa serverom Porezne uprave ugostitelji će morati ispuniti nekoliko osnovnih uvjeta. Treba će im pristup širokopojasnom internetu, blagajna na koju se može instalirati fiskalni softver i digitalni certifikat Fina-e. Jedan od problema je i kompliciran jezik koji uzrokuje neinformiranost.

“Sve kasni jedno mjesec dana, i većina vlasnika lokala, restorana i hotela neće biti spremna za početak fiskalizacije 1. siječnja”, smatra Tonči Glavina, potpredsjednik Hrvatske interesne udruge ugostitelja (HIUU). Kao najveće probleme ističe neiformiranost i što mnogi nemaju internetsku vezu.

Kako bi mogli ispuniti zakonsku obavezu i svoju blagajnu spojiti sa serverom Porezne uprave ugostitelji će morati ispuniti nekoliko osnovnih uvjeta. Treba će im pristup širokopojasnom internetu, blagajna na koju se može instalirati fiskalni softver i digitalni certifikat Financijske agencije (Fine).

“Prema informacijama od naših članova, njih oko trećina nije spojena na internet ili imaju stare blagajne. Znači morat će zatražiti od operatera novu uslugu, kupiti novo računalo i potreban softver, što nisu mali izdaci”, kaže Glavina koji se još uvijek nada da će država financijski pomoći najugroženijima.

Žali se i kako Ministarstvo financija i Porezna uprava premalo rade na edukaciji ugostitelja. Na web stranici Porezne uprave mogu se naći samo tehnička objašnjenja koja su prvenstveno namijenjena za informatičare a ne za hoteljere ili restoratere, piše tportal.

Krivac za neinformiranost među korisnicima, smatra, je prekomplicirani jezik kojeg koriste državne institucije uključene u fiskalizaciju, Ministarstvo financija i Fina.

“Nije nađen modus po kojem bi svima bilo jasno o čemu se priča. Barem da su naveli osnovne korake što se treba napraviti”, objašnjava Miličević.

Tako se svuda govori kako digitalni certifikat koji izdaje Fina na pet godina košta 300 kuna. Ali zaboravlja se navesti kako će korisnik morati platiti još 80 kuna ako nije registriran u sustav PKI (infrastruktura javnog ključa) jer bez toga ne može dobiti certifikat.

Ukupni trošak uvođenja fiskalnih blagajni za pojedine korisnike bit će povelik teret, a iz neznanja ti izdaci mogu još samo narasti. Jedna od takvih zamki je dezinformacija kako se na sva stara računala ne može instalirati potreban softver i da za nova nužno treba potrošiti 3.000-3.500 kuna.

Istina je das u sasvim dovoljna računala pet-šest godina stara s 1 GB rama i 2 GHz procesorom. Takva rabljena računala koštaju 1.200 – 1.500 kuna.

Click to comment

Edukacija

Više od stotinu srednjih ugostiteljskih i turističkih škola diljem Hrvatske ima priliku sudjelovati u programu Raise the Bar Youth, čiji je cilj unaprijediti vještine...

Financije

Na temelju trenutno obrađenih starih i novih ovrha zaprimljenih za vrijeme zastoja, podaci pokazuju kako je ukupan iznos duga dužnika pao sa 16,6 na...

Izdvojeno

Kako bi podržali rad obrtnika i malih poduzetnika, Hrvatski Telekom je i ove sezone pripremio posebnu ponudu Mini i Maxi fiskalnih blagajni.

EU fondovi

Hrvatska je tijekom 2015. godine u proračun Europske unije uplatila nešto više od 3 milijarde kuna, dok su istodobno Hrvatskoj iz EU proračuna doznačena sredstva...

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.

Exit mobile version