Biti poduzetnik nije sprint, biti poduzetnik je maraton

Donosimo intervju s vlasnikom uspješne tvrtke Proel iz Zagreb koja je ove godine osvojila nekoliko nagrada za inovacije i svijetli je primjer da se usprkos stanju gospodarstva u Hrvatskoj uz trud i volju može uspješno poslovati.

O poslovnom usponu razgovarali smo s Dariom Novakom koji nam je otkrio kako je biti poduzetnik te kako je izgledao njegov put od tvrtke “iz garaže” do lidera u području industrijske automatizacije.

 Za početak, što nam možete reći o sebi i svom poslovnom iskustvu?

Kao gotovo svaki poduzetnik, tako i ja, mogu ispričati dugu priču o svom putu jer sam osobno razvijao tvrtku „iz garaže“. Bilo je tu puno zanimljivih priča, uspona i padova i opet uspona, ali uvijek s jasnim ciljem i idejom. Biti bolji i uspješniji svakim danom, to je moto kojeg se i danas držimo.

Nakon 10 godina skupljanja iskustva u internacionalnim i uspješnim domaćim inženjerskim tvrtkama, odlučio sam se za pothvat gdje bih i ja mogao dati svoj obol razvoju hrvatskih proizvodnih firmi. Još 2009. krenuo sam kao mali obrtnik, a od početka 2011. osnovao d.o.o.. Ideja je bila da se u Hrvatsku na jednostavan način donose najnovije tehnologije i implementiraju u domaće proizvodne pogone. Uz zastupstva renomiranih i visokotehnoloških internacionalnih firmi u području industrijske automatizacije bili smo, a i danas smo, jedni od onih koji su tu tehnologiju sposobni implementirati kod kupaca iz raznih branši svojim visokim tehničkim znanjem.

Godinama smo vrijedno „okupljali“ tim izvrsnih inženjera iz raznih sektora i renomiranih firmi tako da danas imamo 30-tak vrhunskih stručnjaka iz sektora industrijske automatizacije.  Zanimljivo je da su to pretežno mladi hrvatski stručnjaci koju su odlučili ostati u Hrvatskoj i stvarati s nama BOLJU HRVATSKU.

Biti poduzetnik nije nimalo lako. Ima jako puno prepreka na našem putu ali se borimo i svakako nećemo odustati. Želimo pokazati našim tvrtkama da smo u najmanju ruku jednako dobri, a po mom sudu i bolji stručnjaci od onih iz inozemstva. Treba nam samo dati priliku da to pokažemo i dokažemo.

Kako ste od mikro poduzetnika postali uspješna tvrtka usmjerena na inovacije?

Imali smo svoje snove, kao i većina malih tvrtki i odlučili smo ih ostvariti. Prepoznali smo odličnu priliku s kojom se može naprijed, a to su inovacije.

Biti inovativan nije lako jer na putu imate puno prepreka s neizvjesnim ciljem ali treba biti hrabar. Mišljenja sam da nema problema koji se ne može riješiti poglavito ako imate vrhunski tim inženjera.

Spoj mladih inženjera tzv. Y-generacije i starijih iskusnijih pokazao se odličnim jer donosi novi suvremeni pogled s jedne strane i dugogodišnje iskustvo kroz praksu s druge strane.

U određenim situacijama i sami naši kupci su ti koji su nas „gurali“ u nešto novo i inovativno. Današnji moderni pogoni su upravo ti koji trebaju nešto inovativno. Moderne tvrtke žele biti što bolje i brže a inovacije su te koje im pomažu u ostvarenju cilja.

Svakako, treba spomenuti i naše IT stručnjake koji nas hrabro „guraju“ u nešto novo. Kako njima, tako i nama inovacija je izazov. Odličan je osjećaj biti prvi u nečemu. Uvijek tražimo nešto što još nema na tržištu ili ga ima u ograničenom broju. Kao mala tvrtka još uvijek sve svoje inovacije financiramo iz svojih resursa što nije nimalo lako i jednostavno međutim siguran sam da je to pravi put.

PROEL grupu danas čine dvije tvrtke. Koje su to djelatnosti kojima se bavite?

PROEL grupu čine danas više firmi. Zašto više? Razlozi su pretežno vezani uz birokraciju tj. zakonske regulative u trenutku osnivanja naših firmi.

U Hrvatskoj imamo dva poslovna subjekta, tvrtku ProElektronika d.o.o. koje se bavi isključivo zastupstvom renomiranih brendova iz područje industrijske automatizacije te Proton EL d.o.o. (skraćeno PROEL) koje se bavi također zastupstvom renomiranih brendova iz područja industrijske automatizacije, ali i Industrijskom automatizacijom, inženjeringom, robotikom, računalnim vidom i inovacijama. Međutim, jedna od najčešćih djelatnosti je automatizacija odnosno modernizacija i unapređenje postojećih proizvodnih linija po sistemu „ključ u ruke“.

Osim toga, prije 3 godine osnovali smo i podružnicu u Sloveniji koja obuhvaća istovjetne djelatnosti. U planu nam je otvoriti i podružnicu u Bosni i Hercegovini jer koliko vidimo stvari u susjedstvu se odvijaju u lijepom i pozivnom smjeru.

Primjer ste tvrtke koja se može pohvaliti velikim brojem inovacija i proizvoda renomiranih brendova. Među vodećima ste u svojoj branši. Kako ste u tome uspjeli?

Svakako nije bilo jednostavno. Sve skupa je jedan proces. Proces rasta i napredovanja nikad ne staje ako želite biti izvrsni i odgovoriti na potrebe tržišta. Svakim danom treba napraviti jedan mali korak naprijed.

U samom početku postojala je ideja što i kako, a s godinama se ta ideja širila i širi se dalje. Mogu reći da su naši klijenti naš glavni pokretač. Oni uvijek nešto trebaju. Sada, odmah, bolje, brže! Odlični su motivatori. Mi smo ti koji trebamo odgovoriti navedenim izazovima. Samo ako ih primjereno pratimo imamo mogućnosti uspjeti.

Zahvaljujući mnogobrojnim inozemnim partnerima, školovanjima u inozemstvu, posjetima sajmovima uvijek se rodi neka nova ideja. Treba pogledati što se i kako radi u inozemstvu i prilagoditi lokalnim zahtjevima. Naravno, moramo biti u korak sa  svjetskim trendovima ako želimo određeni dio svojeg prihoda ostvariti na tržištima zapada. Trenutno smo fokusirani zapadno – europska tržišta.

Ako želiš uspjeti u inozemstvu onda moraš biti konkurentan.  Nije dovoljno pokazati jednako znanje koje posjeduje konkurencija, moraš moći ponuditi i više od toga da bi našao svoje mjesto „pod suncem“. Konkurencija je na velikim tržištima ogromna. Međutim kao i uvijek, da bi uspjeli, treba upornost i jako puno rada. Također, katkad je sreća neizostavni faktor koji pomaže u razvoju.

Povećavate li svoju ponudu širenjem asortimana proizvoda i usluga?

Da, svakako. Uvijek istražujemo najmodernije trendove na svjetskoj sceni industrijske automatizacije, alate, uređaje s kojima možemo biti još bolji i produktivniji. Uvijek smo u potrazi za nečim boljim.

Danas se pojavljuje jako puno novih malih inovativnih tvrtki koji nude odlična rješenja. Na nama je da ih naučimo, modificiramo i primijenimo. Moram reći da uvesti na tržište nešto novo, nepoznato i inovativno nije nimalo lako.

Kada s odmakom promatrate početke poslovanja svoje tvrtke, kakav je osjećaj biti poduzetnik danas?

Kada sam kretao u poduzetničke vode, zapravo nisam niti znao koji me sve izazovi čekaju na putu. Mislim da niti jedan fakultet ne može pripremiti poduzetnika na ono što ga čeka na putu. Treba puno truda, vremena, edukacija, priče i suradnje da bi poduzetnik sazrio.

Kakav je osjećaj? Zapravo odličan. Ponosan sam na ostvareno. Ponosan sam na moje kolege koji su me pratili tijekom mog „putovanja“ kao poduzetnika. Zaista je lijep osjećaj kada se okreneš nazad i vidiš što si ostvario ali isto tako odličan je motiv kada pogledaš naprijed i vidiš gdje još imaš prilika za napredovati.

Prema Vašem mišljenju, koliko EU fondovi mogu pomoći poduzetnicima u Hrvatskoj i jesu li po vama efikasni za stabilnost i razvoj poslovanja?

Za tvrtke koje se bave inovacijama ali i proizvodnjom to je odlična prilika. Svakako ne treba smetnuti s uma da EU fond nije samo dobivanje novca, nego iza toga stoji očekivanje da se projekt realizira, a poglavito je bitan za manje tvrtke kao što je naša. Također iziskuje i znatna vlastita financijska ulaganja. U svakom slučaju treba iskoristiti što je više moguće sredstva.

Tijekom godina bili ste višestruko nagrađivani za inovacije. Sredinom godine postali ste i dobitnikom zlatne nagrade „Inovacija godine“. Što to znači za Vas, privatno i poslovno?

Da, 2019. je bila najplodonosnija što se tiče Inovacija i nagrada. Dobili smo IRI fond za inovativnu robotsku ćeliju u području izrade elektro ormara (ali nije to jedina primjena). Dobili smo zlatnu i srebrnu nagradu slovenske gospodarske komore za Inovaciju godine. Oba projekta su napredne tehnologije u području robotike i računalnog vida (inspekcija odnosno kontrola kvalitete proizvoda na proizvodnim linijama).

Kako smo dobili nagradu od slovenske, a ne hrvatske gospodarske komore? Tako, što je naš dugogodišnji partner iz autoindustrije prijavio naš projekt kao inovativni. Time, moram istaknuti i zahvaliti našem klijentu što nas je odabrao i uvijek nas „gura“ u nešto nemoguće i inovativno. Jako sam ponosan privatno i još više poslovno. Ponosan sam na naše R&D inženjere bez koji to ne bi bilo moguće. Svaka pohvala mojim kolegama.

Koje su po vašem mišljenju perspektive razvoja Hrvatske u području automatizacije i koji su po vama najveći problemi?

E ovo mi je jedno od najdražih pitanja koje sam očekivao s nestrpljenjem. Osobno mislim da je perspektiva izvrsna, hrvatske tvrtke zaostaju s automatizacijom za zapadnim tvrtkama i neophodna je automatizacija kako bismo išli u korak s njima.

Zbog nedostatka ljudskih resursa sve je veća potražnja za robotizacijom i kontrolom kvalitete. No svakako to ne bi trebao biti glavni razlog za automatizacijom. Trenutno je to više splet okolnosti. Danas da biste bili konkurentni, imali kvalitetu za izvoz ili količine mora se sprovesti automatizacija. Dakle, kvaliteta i kvantiteta.

Osobno trenutno vidim dvije glave prepreke. Prvo, naše tvrtke još uvijek više vjeruju da je njemački ili talijanski inženjer bolji od našeg. Moje dugogodišnje iskustvo kako sam i prije naveo govori da nije tako. U najmanju ruku smo jednaki. Međutim ne treba smetnuti s uma da je domaćim tvrtkama bolje raditi s domaćim tvrtkama.

Komunikacija, školovanje osoblja, dokumentacija, korisničke upute, upravljački paneli na hrvatskom jeziku, zasigurno olakšavaju rad i osiguravaju dodatnu uštedu. U slučaju intervencije „response time“ je gotovo odmah. Nema čekanja, nema dugotrajnih zastoja, mnogo je jeftinije pa svakako sugeriram rad s domaćim tvrtkama. Troškovi zastoja i troškovi intervencije su mnogostruko manji. Uštede su značajne. Samo nam treba pružiti priliku.

Drugi bitan problem ili prepreka, barem u našem sektoru, nedostatak je strojarskih firmi koje bi mogle odraditi projekte po sistemu „ključ u ruke“. Navedeni sektor postoji ali je mali. Ne uspije se nikad dovoljno razviti jer se ne vjeruje da hrvatske firme mogu odraditi kompleksniji i veći projekt. Apeliram na naše firme da nam pruže priliku svima zajedno. Svakako možemo odraditi dosta izazovnih projekata. To je jedan od osnovnih preduvjeta za boljitak. Nije uvijek sve bolje što dolazi iz Italije, Njemačke ili Austrije.

Volio bih da se više povodimo za „kupujmo hrvatsko“ jer to je ključ razvoja naše ekonomije. Osobno smo surađivali s nekoliko manjih tvrtki i rezultati su odlični. Također kao ključ razvoja Proela razmatramo osnivanje vlastite strojarske tvrtke kako bismo koncept imali pod svojom kontrolom i u svojim rukama. Trebamo samo povjerenje hrvatskih kupaca.

Koliko je danas zahtjevno biti konkurentan na europskom/svjetskom tržištu?

Svakako je zahtjevno. Kako nama tako i svim hrvatskim firmama. Međutim smatram da imamo sposobnosti pratiti svjetske trendove. Imamo dobar obrazovni sustav, imamo vrlo inteligentne i sposobne inženjere i nemamo se čega bojati. S gledišta automatizacije i sličnih tvrtki zapravo trebamo svi skupa surađivati i što više se pojavljivati na svjetskom tržištu zajedno. Za male tvrtke mislim da je ključ napraviti konzorcij od nekoliko tvrtki kako bismo bili što veći i moćniji te kako bismo mogli odraditi svi skupa i veće projekte koji su zapravo najisplativiji.

Odgovornost je velika ali i novac je velik. Vrlo često kao društvo „padamo“ na hrvatskom jalu kod takvih poslova. Pozivam sve tvrtke koje su spremne na suradnju da  zajedno budemo što kompletniji i uzmemo lijepi dio „kolača“ koji se nudi u inozemstvu. Vani nedostaje puno takvih tvrtki i poslova ima napretek. No, ključ je sinergija tvrtki iz raznih djelatnosti (građevina, strojarstvo, elektrika,…).

Bliži se kraj još jedne poslovne godine. Kakva je za vas ova godina?

Sudeći po nagradama koje smo primili i projektima koje smo odradili bila je odlična ali kao i uvijek težimo još boljem. Mnogo sredstava je utrošeno na razvoj tvrtke i sada je vrijeme da se investicije počnu isplaćivati kroz značajne projekte. Voljeli bismo da nas najveće hrvatske tvrtke prepoznaju kao pouzdanog partnera. Željni smo značajnih i velikih projekata, a za sada dobivamo „mrvice“ koje ostanu za strancima.

Zapravo gledam ovu godinu kao pripremu za 2020. gdje očekujemo konačnu naplatu sveg dosad naučenog i ostvarenog. Prepoznale su nas mnoge renomirane tvrtke iz područja farmacije, prehrane i drvne industrije i želimo da se taj proces nastavi, brže i jednostavnije nadam se.Naše brojne reference po svijetu za najveće svjetske tvrtke (ABB, Siemens, Vertiv,…) daju nam za pravo da budemo sigurni da možemo biti najbolji među najboljima.

I za kraj da citiram jednog svog kolegu poduzetnika: „Biti poduzetnik nije sprint, biti poduzetnik je maraton“.

Podijeli

Odgovori

Top