Kao bomba odjeknula je vijest da se švedski poduzetnik Johan Gorecki raspituje za mogućnosti ulaganja u Hrvatsku. Ministar Gordan Maras potvrdio je da Gorecki želi otvoriti investicijski fond u Hrvatskoj.
Prilagoditi se ulagaču
Poslovni.hr doznaje da je riječ o svojevrsnom fondu gospodarske suradnje, odnosno da će država u taj fond uložiti novca koliko i Gorecki. Mete ulaganja bit će start-up kompanije u IT sektoru, a Gorecki je zainteresiran i za zelenu energiju. Posebno ga zanimaju solarne elektrane i zbrinjavanje otpada, tvrde nam izvori. Ministar Maras potvrdio je da je sastanak bio vrlo konkretan i da je riječ o osnivanju fonda specijaliziranog za visoke tehnologije i IT sektor.
– Hrvatska će dobiti novi Skype – našalio se Maras te istaknuo kako se pregovori vode u smjeru sretnog spajanja švedske tehnologije i hrvatskog znanja i resursa. Prvi sastanak održan je u utorak, a riječ je o suradnji koju je naša strana odlučna realizirati pa iz institucija doznajemo da su spremni prilagoditi se zahtjevima ulagača. Fond će biti dobra poluga za razvoj IT sektora i start-up tvrtki. Dodatni impuls za razvoj sektora bit će i poduzetnički inkubatori koji bi se trebali početi otvarati iduće godine u kojima će mladi poduzetnici imati besplatni poslovni prostor prve tri godine poslovanja. Zagrebački velesajam trebao bi u 2014. postati centar pedesetak IT start-up kompanija. Gorecki je poznat po suradnji s pokretačima pokretanju Skypea, najpoznatijeg internetskog servisa za besplatno telefoniranje, a sada radi kao predsjednik uprave Globe Foruma. To je mreža poslovnih kontakata i ulagača na čijem se popisu nalaze tvrtke poput Bayera i DHL-a. Ipak, pretpostavka za realizaciju su izmjene Zakona o investicijskim fondovima koji bi trebao olakšati institucionalna ulaganja na domaćem tržištu.
Nije bilo interesa
Zakon će se naći na ovotjednoj sjednici Vlade, a mijenjat će se tako da se prilagodi pravilima Europske unije. Jedna je od najvažnijih izmjena omogućavanje slobodnog kretanja ulaganja, odnosno domaći će fondovi moći imati podružnice u inozemstvu, a strani će fondovi moći otvarati podružnice na našem tržištu. Novost je i Zakon o alternativnim investicijskim fondovima, koji će omogućiti razvoj mnogih vrsta ulaganja dosad nepoznatih domaćem tržištu.
Osim klasičnih otvorenih investicijskih fondova na tržištu kapitala na tržištu je bilo i fondova s privatnom ponudom, nekretninskih fondova te fondova rizičnoga kapitala, koji nisu bili regulirani posebnom normom. Nisu zauzimali veliki udjel na tržištu jer nije bilo posebnog zanimanja. U Ministarstvu financija najavljuju da će novi zakon normirati visoku razinu zaštite ulagača utvrđivanjem zajedničkog okvira za odobrenje za rad i nadzor poslovanja društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima.
