Naime, ostali sektori (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) u prvih su pet mjeseci ove godine povećali obveze prema inozemnim vjerovnicima za 346 milijuna eura (1,6%) na 21,7 milijardi eura.
Refinanciranje na domaćem tržištu
Vanjski dug države je u prvih pet mjeseci smanjen za 149 milijuna eura, što je posljedica podmirenja obveze po dospjeloj euroobveznici, ali i činjenice da je država u prvoj polovici ove godine svoje potrebe za refinanciranjem uslijed visoke likvidnosti uglavnom podmirivala na domaćem tržištu kapitala.
Dug ovog sektora na kraju svibnja je iznosio 5 milijardi eura. Inozemni dug banaka u promatranom se razdoblju smanjio za 162 milijuna eura na 10,5 milijardi eura kao rezultat smanjenja stanja kratkoročnih obveza.
Najveći pad inozemne zaduženosti u razdoblju od siječnja do svibnja zabilježen je kod izravnih ulaganja (-253 milijuna eura), koja su iznosila 7,1 milijardi eura.
Struktura duga
Promjene u strukturi inozemnog duga na kraju svibnja u odnosu na kraj 2009. potvrđuju činjenicu da je u prvih pet mjeseci ove godine jedino vanjski dug ostalih sektora zabilježio rast. Tako se udio vanjskog duga ostalih sektora povećao sa 47,9% na 48,9%, dok su se udjeli drugih sektora smanjili.
Banke, čiji je udio u vanjskom dugu prije nekoliko godina (2005., 2006.) bio iznad 30%, u ukupnom inozemnom dugu sada sudjeluju s 23,7%. Udio duga države već je drugi mjesec za redom nepromijenjen te iznosi 11,3%, no s obzirom na izlazak države na inozemno tržište kapitala u srpnju te moguće dodatno inozemno zaduženje u nastavku godine, udio države bi se mogao povećati.
