Tijekom prošle godine javni je dug, koji uključuje unutarnji i inozemni dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države, povećan za 36,1 milijardu kuna.
Rastu je pridonijela i domaća i inozemna komponenta duga, unutarnji je dug opće države krajem prošle godine iznosio 139,4 milijarde kuna, što je gotovo 19,5 milijardi kuna više nego krajem 2012. godine, dok je inozemna komponenta duga povećana za 16,7 milijardi kuna, na nešto više od 80 milijardi kuna.
Analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu napominju kako je država proračunski manjak prošle godine uglavnom financirala zaduživanjem, pri čemu je veći dio potrebnih sredstava osiguran na domaćem tržištu kapitala. Osim toga, u studenome prošle godine izdana je obveznica na američkom tržištu kapitala u iznosu od 1,75 milijardi američkih dolara, a sredstva od izdanja te obveznice položena su na depozit države kod HNB-a za financiranje potreba u 2014. godini, navode iz HNB-a.
Središnja je država lani, osim obveznice u studenom, krajem ožujka na inozemnom tržištu izdala obveznicu u iznosu od 1,5 milijardi dolara, a u srpnju je na domaćem tržištu izdala euro obveznicu u vrijednosti od 750 milijuna eura i kunsku obveznicu od 2,75 milijardi kuna.
Dominantan udio, od gotovo 98 posto, u javnom dugu ima središnja država i njen je unutarnji i inozemni dug krajem prošle godine bio 214,8 milijardi kuna, što je 35,4 milijarde kuna više nego godinu prije.
Po statističkim podacima središnje banke, krajem prošle godine unutarnji je dug središnje države iznosio 134,9 milijardi kuna, što je 18,7 milijardi kuna više nego krajem 2012. godine, dok je inozemni dug države povećan za 16,7 milijardi kuna, na 79,9 milijardi kuna.
Ukupni je dug lokalne države krajem prošle godine iznosio 4,6 milijardi kuna, a najvećim se dijelom odnosi na dug na domaćem tržištu. Naime, unutarnji dug lokalnih jedinica krajem prošle godine iznosio je 4,46 milijardi kuna, što je 756,3 milijuna kuna više nego krajem 2012. godine, dok je inozemni dug lokalne države istodobno smanjen za 33,4 milijuna kuna, na 135,9 milijuna kuna.
Po podacima HNB-a, ukupna su državna jamstva (uključujući i jamstva HBOR-u) prošle godine iznosila 53,7 milijardi kuna, što je oko 600 milijuna kuna manje nego krajem 2012. godine.
Na to je ponajviše utjecalo smanjenje domaćih jamstava, sa 21,1 milijardu kuna krajem 2012. godine na 20,5 milijardi kuna krajem prošle godine. Inozemna su pak jamstva iznosila 33,2 milijarde kuna, što je otprilike na razini godine ranije.