Rujan je uobičajeno prvi mjesec u godini kada počinje rasti nezaposlenost nakon višemjesečnoga uzastopnog pada temeljenog na sezonskom zapošljavanju u turizmu i s njime povezanih djelatnosti. Tako je i podatak o rastu stope registrirane nezaposlenosti (s 15,9 % u kolovozu na 16,2 % u rujnu) sasvim u okviru očekivanog. Očekivana je i njegova nešto jača dinamika mjesečnog rasta na temelju prethodno objavljenih podataka HZZ-a o rujanskom rastu broja nezaposlenih koji je bio značajno viši nego prošle godine. Naime, u rujnu je na mjesečnoj razini porastao broj nezaposlenih 3,9 puta više (za 2,7 tisuće prema 695) nego u istom mjesecu prošle godine, na temelju čega je i stopa nezaposlenosti porasla nešto snažnije (za 0,3 postotnih bodova prema 0,2 postotnih bodova prošlogodišnjeg rujna).
Na prvi pogled bi to moglo značiti kako je riječ o posljedici snažnijeg zapošljavanja tijekom turističke sezone koja je imala rekordno visoke fizičke pokazatelje, koje sada, u posezoni, stvara i veći odljev zaposlenosti. No, podaci HZZ-a pokazuju kako je sezonsko zapošljavanje bilo tek malo intenzivnije ove u odnosu na prošlu godinu: u prvih devet mjeseci na sezonskim je poslovima zaposleno 40,5 tisuća osoba, samo 1100 osoba više nego tijekom istog razdoblja prošle godine.
Ujedno je i tijekom predsezone i glavne sezone (ožujak-kolovoz) kretanje stanja nezaposlenosti bilo nepovoljnije nego prošle godine, odnosno zabilježeno je manje dinamično smanjenje nego tijekom istih mjeseci prošle godine (ukupno na razini kumulativa za 23 % manje). Razlog tome treba tražiti u intenzivnijem odljevu iz statistike nezaposlenih zbog drugih razloga pored zapošljavanja odnosno u primarnom efektu punog provođenja Izmjena Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti koji je stupio na snagu početkom prošle godine i koji je tada naglo spustio stanje i stopu nezaposlenosti (od tada se bilježi smanjenje obaju pokazatelja u međugodišnjoj usporedbi). Kako s vremenom jenjava jačina utjecaja ovog činioca na stanje nezaposlenosti, evidentno jenjava i dinamika njenog pada.
Upravo uslijed takvih „interventnih“ činitelja, smanjenje nezaposlenosti se ne preljeva u rast zaposlenosti, uslijed čega se osipa i brojnost aktivnog stanovništva koje je ove godine dosezalo i najniže povijesne razine.
Tako je prema našim preliminarnim procjenama, i u rujnu brojnost aktivnog stanovništva pala (za oko 16 tisuća), ovoga puta uslijed jačeg pada zaposlenosti od rasta nezaposlenosti. Naime, prema istom izračunu, u rujnu je broj zaposlenih pao za 18,7 tisuća (oko 10 % više nego prošlogodišnjeg rujna) do razine od 1,34 milijuna.
Tako su svi kontingenti na tržištu rada niži ovogodišnjeg rujna u odnosu na isti mjesec prošle godine: nezaposlenih je manje za 31,1 tisuću, zaposlenih je manje za 15,7 tisuća, a broj ekonomsko aktivnih stanovnika manji je za 46,8 tisuća.Takvi odnosi ne idu u prilog zaključku o oporavku tržišta rada, čiji nas pokazatelji već dulje svrstavaju među tri najlošije članice EU.
Rast stope registrirane nezaposlenosti u preostalim mjesecima ove godine procjenjujemo na prosječnoj mjesečnoj razini od oko 0,8 postotnih bodova, što bi značilo da bi krajem godine ona dosegla 18,6 % (0,8 postotnih bodova manje nego godinu dana ranije), a na razini prosjeka 2015. godine bi iznosila 17,8 % (1,8 postotnih bodova manje nego 2014. godine).
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Nakon višemjesečnoga uzastopnog pada nezaposlenosti temeljenog na sezonskom zapošljavanju u turizmu, završetkom sezone u rujnu stopa je nezaposlenosti očekivano porasla na preko 16 %, a ukupno stanje na tržištu rada i dalje ne daje vidljive naznake oporavka. Naime, Hrvatska se nalazi među tri najlošije rangirane zemlje EU po brojnim pokazateljima tržišta rada: stopi nezaposlenosti, stopi zaposlenosti, stopi dugotrajne i vrlo dugotrajne nezaposlenosti, stopi nezaposlenosti mladih, stopi aktivnosti stanovništva, ali i prosječnom trajanju duljine radnog vijeka zaposlenih.“
www.hgk.hr
