Njegovo ime poznato je gotovo svima. Njegov životni put i rad možda manje, ali kada netko spomene genijalnog fizičara u invalidskim kolicima svi znaju da je riječ o Stephenu Williamu Hawkingu.
Bio je teorijski fizičar, kozmolog, autor i direktor Istraživačkog centra teorijske kozmologije pri sveučilištu Cambridge. Među njegovim najznačajnijim radovima je suradnja sa fizičarom sir Rogerom Penroseom na teoremu gravitacijske singularnosti u okviru opće relativnosti, teoretska predviđanja da crne rupe emitiraju zračenje i otpuštaju čestice – što je po njemu i dobilo naziv Hawkingovo zračenje.
Hawking je prvi objasnio kozmologiju sjedinjenjem opće teorije relativnosti i kvantne mehanike. Bio je pobornik teorije o više svjetova u kvantnoj mehanici.
Pročitajte 7 teorija o budućnosti Stephena Hawkinga:
Genetski modificirana cjepiva dovest će do dramatičnih promjena
Stephen Hawking je smatrao kako jedna od najvećih prijetnji čovječanstvu ne dolazi iz svemira već od onoga što ljudi stvaraju. Znanstvenici proučavaju genetski modificirane viruse i koriste ih za liječenje ljudskih bolesti, ali su otkrili i druge moguće aplikacije za njih. Na primjer, istraživači koji su stvorili virus koji bi mogli ubiti stanice raka otkrili su da također može smanjiti potrebu za pićem tako što će ga uvesti u neurone koji kontroliraju ponašanje ovisnika.
Izvanzemaljci će doći na naš planet
Hawking je vjerovao da postoje i drugi oblici života u svemiru i da nisu prijateljski nastrojeni. Godine 1983., zajedno je s Jamesom Hartleom u knjizi Kratka povijest svega predstavio svoju teoriju ‘bez granica’ koja opisuje kako je Zemlja nastala tijekom Velikog praska. Prema Hawkingu, naš svemir je samo jedan od mnogih zasebnih svemira stvorenih nizom drugih prasaka. Kako još uvijek nema dokaza o tome da nismo sami u svemiru, postoji velika mogućnost da bi izvanzemaljci mogli doći s lošim namjerama.
Svemir nije vječan
U svom posljednjem radu, A Smooth Exit from Eternal Inflation (Elegantan izlaz iz vječnog širenja) dovršenom dva tjedna prije nego što je umro, Hawking je predvidio da će naš svemir na kraju izblijediti do tame, budući da će sve zvijezde ostati bez energije. Zato, po njegovom mišljenju, moramo doći do drugih svemira što je prije moguće ako želimo preživjeti.
Roboti će zamijeniti ljude
Iako je Hawkingov život bio ovisan o umjetnoj inteligenciji, uopće joj nije vjerovao. Jednom je rekao da bi to mogao biti ‘najgori izum u povijesti naše civilizacije’ jer će možda zamijeniti čovjeka. Unatoč njenim trenutnim blagodatima, upozorio je kako bi daljnji razvoj ovakve tehnologije mogao biti kobna greška ako ne budemo svjesni rizika koje bi nam mogli donijeti.
‘Kad ljudi razviju umjetnu inteligenciju, ona će se osamostaliti redizajnirati na drugačiji način’, smatrao je.
Nuklearno oružje će uništiti ljudsku populaciju
Prema Hawkingovom mišljenju, agresija i iracionalno ponašanje su ljudske osobine kojih bismo se trebali riješiti. Međutim, izgleda kako sukobi u svijetu ne jenjavaju, a razvoj vojne tehnologije i oružja za masovno uništenje mogao bi nas dovesti do katastrofalnih posljedica koje bi značile kraj svijeta kakvog poznajemo.
Morat ćemo pronaći još jedan planet za život
Imamo rok od svega 100 godina, smatrao je Hawking, kako bismo pronašli idealan planet za život, inače ćemo umrijeti jer je naša planeta već ‘dostigla točku bez povratka’. Kako bismo se spasili od problema kao što su ogromni rast stanovništva, zagađenja, uništavanje šuma, moramo postati multiplanetarna vrsta i pronaći nove svjetove.
Neki od idealni planeta i nebeskih tijela su Mjesec, Mars, Ceres, Europa (Jupiterov mjesec), Saturnov najveći mjesec, Titan, te Zemljin ‘rođak’, Kepler-452b, koji kruži oko zvijezde poput Sunca 1400 svjetlosnih godina daleko od nas i izgleda baš poput našeg planeta.
Zemlja će se pretvoriti u vatrenu kuglu
Hawking je također mislio da će naš planet u sljedećih 600 godina postati užarena vatrena kugla. Zbog prenapučenosti će potrošnja energije zagrijati planet i ljudska će rasa izumrijeti. Globalno bi zatopljenje moglo Zemlju učiniti sličnom Veneri, gdje je prosječna temperatura oko 250 stupnjeva Celzijusa, sumporna kiselina bi često kišila s neba, a brzine vjetra bi iznosile do 100 metara u sekundi.
‘Klimatske promjene jedna su od velikih opasnosti s kojima se suočavamo i to je onaj koji možemo spriječiti ako sada djelujemo’, rekao je.
