Lista izazova s kojima su se poduzeća susretala do 2020. godine, u posljednjih nekoliko godina postala je duža a izazovi su dobili na težini. Izazovi vezani uz upravljanje ljudskim potencijalima s kojima su se tvrtke susretale do pandemije su iseljavanje i nedostatak radne snage, manjak lojalnosti, istrošenost koncepta upravljanja naredbom i kontrolom…
Istovremeno, poslovno okruženje postalo je složenije i uključuje nesiguran ekonomski rast, češće cyber napade, pokrenutu digitalnu i zelenu transformaciju, ozbiljnije bavljenje okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima poslovanja – ESG.
Od 2020. godine poduzeća se suočavaju s kompleksnošću koju nam je donijela pandemija, potom invazija na Ukrajinu. Poduzeća su se tijekom pandemije suočila s ugroženim zdravljem zaposlenika, te remote i hibridnim modelima rada. Poslovno okruženje pak nosi poskupljenje sirovina i energenata, proizvoda i usluga, poremećene lance nabave.
Uslijed disrupcije života i rada, osjetili smo gubitak kontrole što za posljedicu ima veliko preslagivanje – preispitujemo odnos prema sebi, drugima, poslu, zajednici.
Zaposlenici sada imaju nove potrebe:
- veći fokus na individualno u odnosu na timsko/kolektivno, što čini pritisak na poduzeća da pokažu ljudima vrijednost koju mogu dobiti time da su dio kolektiva
- veća potreba za balansom između potreba posla i potreba zaposlenika
- veća potreba da poduzeće brine o zaposlenima i da ih cijeni
- već potreba da rade u poduzećima s jakom svrhom i organizacijskom kulturom
Uz to, imamo i specifične potrebe novih generacija, milenijalaca i generacije Z. Prema Gallup-u, više od 50 posto zaposlenika u svijetu u potrazi je ili proaktivno traže novi posao. Kako će milenijalci činiti veliku većinu radne snage do 2030. godine, pred poslodavcima je veliki izazov kako privući i zadržati talente, motivirati i angažirati zaposlenike.
Poduzeća sada prepoznaju da su zaposlenici njihov najvažniji dionik. Ukoliko odnos sa zaposlenicima bude kvalitetan, bit će kvalitetan i odnos s klijentima, te svim ostalim dionicima. Zato budućnost rada zahtjeva razvoj organizacija usmjerenih na ljude.
Dolazimo do toga da je zaposlenik u središtu sustava poduzeća, poduzeće je dio još većeg sustava – zajednice, u konačnici i planeta.
Na tragu tog sistemskog promišljanja, Europska komisija je prije par godina inaugurirala koncept Industrije 5.0. koji predstavlja cjeloviti razvojni iskorak.
Imajući u vidu europsku industriju kao pokretača ekonomske i društvene tranzicije, a s ciljem da i nadalje generira prosperitet, industrija treba voditi digitalnu i zelenu tranziciju. Ovaj pristup ima viziju industrije kojoj fokus nije primarno na efikasnosti i produktivnosti, nego osnažuje važnost i doprinos industrije društvu. Industrija 5.0 stavlja dobrobit radnika u centar proizvodnog procesa i koristi nove tehnologije kako bi donijela prosperitet poštujući proizvodne limite planete. Ovaj koncept predstavlja tranziciju prema razvoju otpornih i održivih poslovnih organizacija usmjerenih na ljude.
U Creativi dobro razumijemo taj kontekst i potrebe pojedinaca i poduzeća, sistemski pristupamo razvojnim procesima i njegujemo humanističke vrijednosti već 25 godina.
Na nove izazove poslovanja i sve kompleksnije okruženje pomažemo poduzećima pronaći odgovore kroz niz naših usluga, uključujući i otvorene edukacije tijekom 2023. godine:
- Organizacijskom kulturom do otpornosti i održivog rasta, 4. i 5. srpnja
- Utjecaj interne komunikacije na poslovanje, 12. i 13. rujna
- Inovativni HR – čovjek u središtu, 3. i 4. listopada
- Razvoj menadžera i zaposlenika – sistemski i humanistički pristup, 24. i 25. listopada
- Selekcijski intervju, 14. i 15. studenog 2023.
Više o radionicama u najavi pročitajte na linku https://lnkd.in/ddw6VRHD
Autor članka: Nina Butić Ivanković, savjetnica za organizacijsku kulturu i komunikacije u Creativi
