Budućnost svemirskih istraživanja – znanost, kompanije i profit

Ruski Sojuz danas je nakon šestomjesečne avanture na svemirskoj postaji ISS na kazahstanske stepe vratio tri astronauta. Amerikanca, Rusa i Japanca, kao u vicu o tehnološkoj superiornosti nacija.

Amerikanci sletjeli “do daljnjega”

Ova anegdota za Amerikance završava neslavno jer NASA, sinonim svemirskih istraživanja, ovih dana odustaje od daljnjih letova u svemir. Razlog – manjak sredstava. Nije im ispod časti da Rusi preuzmu letove prema zvijezdama. Prošli tjedan je umirovljen posljednji Atlantis i Obama je na čekanje stavio sve buduće letove u svemir s ljudskom posadom.

Paralelno s financijskim poteškoćama nacionalnih agencija, novi divovi modernog doba žele svoj kolač svemira i slave. Google je tako osmislio „Google Lunar X Prize“ natječaj otvoren za sve koji misle da mogu napraviti letjelicu do Mjeseca!

Napravi svoj raketoplan!

Uvjeti – lansirati letjelicu u svemir, sletjeti na Mjesec, iskrcati robota na mjesec te natrag poslati slike i ostale podatke. Nagrada koju Google nudi za ovaj pothavt je 20 milijuna dolara.

Fizičari, inženjeri, SF zaljubljenici poziv su prihvatili s oduševljenjem. Letjelice kućne izrade već se stvaraju, računaju se idealne putanje i termini lansiranja. Googleovi menadžeri dobro znaju što rade. Osim marketinške planiraju imati i financijsku korist od ovakvih projekata u budućnosti.

Trilijuni ničijih dolara

Nova „zlatna groznica“ odvijat će se u svemirskim prostranstvima. Zakoni, prava na korištenje, koncesije… svemir, barem mali djelić dostupan ljudima postat će izvor prihoda.

Milijuni asteroida svakodnevno proljeću kraj planeta Zemlje. Jedan od mnogih je S-tip, asteroid sastavljen od čelika, magnezija, silikata, kobalta i platine. Prosječan asteroide S-tipa na Zemlji vrijedi 20 trilijuna dolara. Dovoljno da se opis firme doda „istraživanje svemira.“