Prema novom istraživanju GfK Centra za istraživanje tržišta i u razdoblju gospodarske krize skoro tri milijuna građana u Hrvatskoj redovito posjećuje shopping centre. Ako ste mlađi od 40 i živite u većem gradu gotovo sigurno pripadate u tu skupinu. Barem jednom mjesečno sjednete u auto i odvezete se tih desetak minuta do vašeg omiljenog shopping centra kako bi u miru birali u širokoj ponudi odjeće i obuće te usput obavili kupovinu svakodnevnih potrepština – a najčešće se nađe vremena barem još i za obaveznu kavicu.
Müller, Zara, Interspar, C&A, H&M, DM, NewYorker samo su neka od poznatih svjetskih imena koje se može naći u trgovačkim centrima a koja stvarno privlače posjetitelje.
Ali koji centar je najposjećeniji? Naravno, već zbog broja stanovnika Zagrebačke centre posjećuje najveći broj građana. Da, u Zagrebu je izbor stvarno velik, a mi volimo malo do jednog trgovačkog centra pa do drugog. U Rijeci je, na primjer, situacija drugačija a Tower Centar vodi po broju kupaca koji najčešće posjećuju upravo taj centar.
A koji trgovački centar bi preporučio najveći broj posjetitelja? Po broju kupaca koji bi ga preporučili vodi Arena Centar u Zagrebu – gotovo 80% preporučilo bi upravo taj centar svojim prijateljima. Prvih pet pozitivnih karakteristika tog centra su: atraktivan interijer, dobar izbor trgovina, lakoća dolaska autom, ugodno kupovanje te dobre servisne usluge.
Trgovački centri / prodajni centri / “shopping“ centri / „shopping mall-ovi“ uobičajeni su u razvijenom svijetu i jasno je da ni Hrvatska nije iznimka. Takvi centri imaju bogatu tradiciju u SAD-u (dulju od 80 godina) dok u Hrvatskoj predstavljaju relativno novi, ali dobro prihvaćen, fenomen star svega oko desetak godina. Kada su ti centri planirani sukladno ekonomskim, sociokulturnim i ekološkim parametrima oni investitorima zasigurno donose dobar profit a potrošačima zadovoljstvo pruženom ponudom roba, usluga i zabavom. Kupcima naravno odgovara što veća konkurencija zbog nižih cijena i većeg prodajnog potencijala. Spoznaje se i da su upravo trgovački centri danas promijenili kupovne navike, pa čak i način korištenja slobodnog vremena kupaca. To nisu samo mjesta namijenjena kupovini, oni su postali javna okupljališta na kojima se isprepleće mnogo raznih sadržaja.
Kriza je ipak usporila iznimno velike planove izgradnje novih centara u Hrvatskoj ali i sada smo već nadomak prosjeka EU po pokazatelju prodajne površine trgovačkih centara – oko 240 metara kvadratnih na 1000 stanovnika (što je 17. mjesto u Europi). Zagreb i okolica su prema koncentraciji trgovačkih centara daleko iznad tog prosjeka.
Podaci za 2011. godinu pokazuju da se Hrvatska nalazi u sredini (oko 260 metra kvadratnih) europske ljestvice i ima sličan broj četvornih metara prodajnog prostora trgovačkih centara kao Španjolska ili Italija, zemlje koje imaju veću kupovnu moć po stanovniku od Hrvatske. Prosječna kupovna moć građanina EU je 12.000 eura, dok ona u Hrvatskoj iznosi oko 5.000 eura. S druge strane, na primjer, jedna Švicarska, Češka, Slovačka, Poljska, Njemačka imaju manje kvadrata trgovačkih centara na tisuću stanovnika od Hrvatske.
No, kako kriza / recesija i dalje ozbiljno kreše krila našoj potrošnji to se lako može dogoditi da će trgovački centri ostati stvarno dostupni i povoljni samo bogatijoj klijenteli. Ostali će preživljavati uz ograničenu ponudu s povoljnijim cijenama u manje reprezentativnim trgovinama bliže mjestu stanovanja. Na to svakako ukazuje činjenica da je u Hrvatskoj kupovna moć na razini od svega 41% one u EU. Dalje, visina prihoda potrošača znatno utječe na posjet trgovačkom centru. Tako, oko 60% kupaca iz kućanstva s prihodima ispod prosjeka za Hrvatsku (do 5.500 kuna) odlaze do trgovačkih centara dok to redovito čini preko 90% potrošača iz kućanstava s višim i visokim primanjima.
Zbog čega se obično najčešće odlazi u posjet trgovačkom centru ? Na prvom je mjestu kupovina odjeće (za oko 70% posjetitelja), slijede supermarketi (za oko 65% posjetitelja), te obuća (za oko 60% posjetitelja). Osim toga, izbor određenog trgovačkog centra najčešće određuje njegova blizina te ponuđeni asortiman trgovina/proizvoda (za približno oko 50% posjetitelja) a tek na trećem su mjestu akcije. Način plaćanja se svodi na tri uobičajena: prvenstveno je to gotovina (oko 90%) ili u kombinaciji s debitnim i kreditnim karticama (preko 50%,odnosno oko 20%).
