Za najnoviji natječaj za subvencioniranje stambenih kredita, koji je vjerojatno i posljednji, država je osigurala oko 9,3 milijuna eura, što bi trebalo biti dovoljno za oko 5.800 zahtjeva.
Svi oni koji žele iskoristiti državne poticaje kako bi riješili vlastito stambeno pitanje, već neko vrijeme užurbano traže idealne kuće ili stanove, a takav val potražnje obično uzrokuje i nove cjenovne skokove na tržištu nekretnina.
Razdoblje subvencioniranih stambenih kredita žele iskoristiti svi: kako kupci, tako i prodavatelji. Ovi prvi žele iskoristiti subvencije kojima im država plaća dio rate kredita najmanje pet godina. Prodavatelji, pak, žele iskoristiti trenutak izrazito velike potražnje i porasta cijena, te za svoje nekretnine dobiti što veće iznose.
„Na Crozilla portalu bilježimo porast posjeta oglasa u proteklih nekoliko mjeseci, a čemu uvelike pripisujemo pozitivnu praksu APN subvencija“, komentirao je Mladen Matijević, regionalni direktor tvrtke Indomio d.o.o., koja drži mrežu portala za nekretnine.
Veća potražnja i više cijene
Poznato je da su cijene stanova odletjele visoko, kao i da je potražnja za njima izuzetno velika. No, osim njihovih cijena, podaci oglasnika Crozilla pokazuju kako su porasle i cijene kuća, kao i zanimanje potencijalnih kupaca za njihovu kupnju.
Prosječne vrijednosti kuća koje su se tijekom siječnja prodavale putem oglasnika Crozilla bilježe porast od 4,2 posto na mjesečnoj razini.
Na području Grada Zagreba oglašavane siječanjske vrijednosti kuća porasle su za 5,8 posto, pa se prosječna cijena kvadratnog metra, popela na 1481 euro. Osjetno jeftinija od Zagreba je njegova okolica, odnosno županija Zagrebačka u kojoj se za kvadratni metar kuće, s uključenom cijenom okućnice i pripadajućih objekata, u prosjeku traži 956 eura, što je 3,6 posto više no mjesec ranije.
U Osječko-baranjskoj županiji gdje se kuće u nekim mjestima putem oglasnika Crozilla prodaju i po cijenama već od oko desetak tisuća eura, prosječne tražene vrijednosti tijekom siječnja su iznosile tek 561 euro po kvadratu, što pokazuje mjesečni porast od 3,2 posto.
Cijene kuća u županijama na Jadranu daleko su više od onih u kontinentalnom dijelu.
Primorsko-goranska županija u siječnju bilježi porast vrijednosti kuća od 3,8 posto, a cijena kvadrata u toj im je županiji u prosjeku iznosila 1785 eura. Nešto skuplja od prethodne je županija Zadarska gdje su kućama cijene porasle za 1,4 posto, a za kvadrat se u prosjeku tražilo 1909 eura.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji prosječna oglašavana cijena kvadratnog metra kuće u siječnju je iznosila 2107 eura, što predstavlja porast od 1,3 posto.
Na području Istarske županije kuće su poskupjele za 2,7 posto, te se prosječna oglašavana vrijednost njihovih kvadrata popela na 2325 eura.
Mladen Matijević je istaknuo važnost razumijevanja da cijene kuća koje se prodaju na oglasnoj platformi Crozilla predstavljaju tražene cijene koje utvrđuju prodavatelji, a koje se često razlikuju od realiziranih cijena. Valja napomenuti da su ove cijene izračunate na temelju medijana koji se smatraju pouzdanijim pokazateljem stvarne tržišne vrijednosti kuća na platformi Crozilla u odnosu na prosječne ili srednje vrijednosti. U priopćenju g. Matijević ističe kako je potrebno da kupci i prodavatelji pri procjeni cijena nekretnina na oglasniku Crozilla uzmu u obzir ove čimbenike jer to potencijalno može utjecati na njihovo odlučivanje.
Razdoblje prije početka novog kruga stambenog sufinanciranja obično protječe u znaku porasta potražnje, kao i porasta cijena, no Mladen Matijević kaže kako za porast cijena nekretnina APN ipak nije jedini „krivac“, već postoje i brojni drugi čimbenici koji utječu na njihovo kretanje: „Cijene nekretnina također ovise o velikom broju drugih faktora, poput razine potražnje i ponude na tržištu, stanju gospodarstva, poreznoj politici, kamatnim stopama, lokaciji, uvjetima tržišta i slično. Stoga, iako APN subvencije mogu imati utjecaja na tržište nekretnina, nisu jedini faktor koji utječe na cijene nekretnina i tržište općenito.“
