2023. godina počinje s dobrim makroekonomskim vijestima. Prvo, Europa je uspjela izbjeći recesiju koja se dugo vremena činila neizbježnom. Povećanje učinkovitosti i usporavanje aktivnosti dovelo je do izrazitog smanjenja cijena energije, a time i do dobrodošlog usporavanja inflacije. Konačno, izgledi za oporavak Kine u drugoj polovici godine, iako vrlo neizvjestan, daje nadu za globalno gospodarstvo. To je bilo dovoljno da financijska tržišta polude, potaknuta činjenicom da je najcrnji scenarij trenutno pod kontrolom.
Uglavnom, slažemo se s tim, ali ne trebamo sebi dopustiti preveiko zadovoljstvo. Izazovi s kojima se globalno gospodarstvo suočilo prošle godine i dalje ostaju prisutni, a višestruka kriza koju proživljavamo neće nestati: geopolitička fragmentacija, energetska kriza, klimatske promjene, rizici od epidemije… Svijet prolazi kroz ubrzanu transformaciju, što stvara rizike da mogu uništiti čak i tako dobro pripremljene scenarije.
S obzirom na sve opisano, Coface procjene rizika samo su se neznatno promijenile, jer je prilagodio 5 procjena za rizike zemlje i 16 sektorskih procjena rizika. Na neto razini i dalje postoji trend pada rejtinga.
Recesija se povlači, stagflacija traje
2022. završila je s pozitivnnim gospodarskim rezultatima. Umjerene temperature i značajne rezerve plina uklonio se strah od prisilnih restrikcija potrošnje za Europu ove zime i europska bi gospodarstva stoga trebala izbjeći oštrije smanjenje aktivnosti. To je dovelo do toga da Coface zadrži svoju prognozu globalnog rasta za 2023. nepromijenjenu na 1,9%. Potvrđen je i naš scenarij stagflacije u razvijenim gospodarstvima i sveukupna otpornost zemalja u usponu.
Taj se kontinuitet odražava u našim procjenama rizika: samo 3 zemlje i 10 sektora su snižene u ovom kvartalu, u usporedbi s 95 sniženih u lipnju 2022. i preko 50 sniženih u listopadu 2022. U međuvremenu, Coface je također pozitivno revidirao procjene za Indiju i Burundi, te šest sektorskih procjena, uglavnom u automobilskoj industriji, zahvaljujući postupnom popuštanju napetosti u opskrbnim lancima.
Ususret (mehaničkom) smanjenju inflacije u prvoj polovici 2023. godine
Nagli rast cijena energenata temeljni je razlog naglog rasta potrošačkih cijena u razvijenim gospodarstvima, a njihovo usporavanje dovelo je do mehaničkog pada inflacije krajem 2022. godine. Čini se da je inflacija dosegla svoj vrhunac u eurozoni. To je također slučaj u Sjedinjenim Državama, gdje je inflacija dosegla 6,5% u prosincu nakon što je ranije dosesgnula vrhunca od 9,1%. Uz stabilizaciju cijena primarnih proizvoda, pad inflacije također se može pripisati nižem doprinosu robe. Očekuje se da će se usporavanje inflacije nastaviti u prvoj polovici 2023. samo zbog baznih učinaka, pod uvjetom da cijene primarnih proizvoda ostane ispod razine zabilježene u prethodnoj godini.
S obzirom na relativnu postojanost aktivnosti, tržišta rada i dalje ostaju otporna, a stope nezaposlenosti dosežu povijesno niske razine. Stopa nezaposlenosti čak je nastavila padati krajem 2022. u eurozoni, dok je u SAD-u ostala na najnižoj razini u više od 50 godina (3,5%), a u UK-u. je tek neznatno porasla (s 3,5% na 3,7%). Takva bi se otpornost mogla nastaviti u prvoj polovici 2023.: poduzeća, koja su se u 2022. suočila s povijesno velikim poteškoćama pri zapošljavanju, mogle bi doći u iskušenje da zadrže svoje zaposlenike unatoč slaboj potražnji, dok čekaju da se aktivnost podigne.
Globalno gospodarstvo još uvijek se suočava s rizicima
Izgledi za globalno gospodarstvo i dalje su loši u 2023., a okruženje ostaje rizično i neizvjesno. Glavni izvor zabrinutosti je kretanje inflacije. Dok se čini da je dezinflacijski trend prisutan, ostaje ključno pitanje gdje će inflacija završiti. Scenarij povratka na cilj od 2% koji su odredile središnje banke razvijenih zemalja nije u potpunosti pokopan, ali se nazire mogućnost da se inflacija stabilizira na višoj razini. Dezinflacija koja se očekuje u prvom dijelu godine mogla bi se prekinuti prije nego što dosegne razine koje su zadale monetarne vlasti, a ne može se isključiti ni ponovni porast inflacije u drugoj polovici godine.
Oporavak u Kini također je izvor neizvjesnosti. Ublažavanje COVID-19 ograničenja u zemlji trebalo bi dovesti do oporavka kineske potrošnje. No, budući da je iznenadno ponovno otvaranje zemlje bilo popraćeno porastom infekcija, oporavak bi trebao biti postupan. Normalizacija aktivnosti tako bi mogla započeti krajem prvog tromjesečja 2023., a snažniji oporavak trebao bi se dogoditi u drugoj polovici godine, stvarajući savršene uvjete za novu oluju na energetskom planu, a time i za inflaciju.
Reklasifikacije sektora se vraćaju
Naše sektorske procjene malo su se promijenile u usporedbi s prošlim barometrima. Međutim, ako bude malo negativnih promjena, također smo odlučili napraviti nekoliko nadogradnji koje odražavaju relativno poboljšanje ekonomskog scenarija. Pozitivno smo revidirali našu ocjenu za automobilski sektor, na Bliskom istoku, gdje je potražnja i dalje velika. U Indiji je poboljšanje ekonomske situacije u zemlji dovelo do reklasifikacije procjene rizika zemlje.
Neka poduzeća u sektorima koji su se prije smatrali otpornima – ICT i farmaceutski – također imaju poteškoća. Strukturni problemi s kojima se suočavaju farmaceutske tvrtke u Europi postaju sve izraženiji, dijelom kao rezultat sve većeg pritiska na državne financije. ICT poduzeća našle su se u rukama globalnih gospodarskih uvjeta i ostaju u središtu trgovinskih napetosti između Kine i Sjedinjenih Država.
Zapadna Europa ponovno je regija s najvećim brojem sniženja rejtinga sektora (5 od ukupno 11). Dok se kratkoročna perspektiva čini manje mračnom, očito još nije vrijeme za nadogradnje.
