Poremećaji u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac imaju mnogo šire posljedice od samog energetskog tržišta. Rast troškova nafte, prirodnog plina, gnojiva, aluminija i proizvoda dobivenih iz petrokemijske industrije stvara lančane učinke duž opskrbnih lanaca, povećava troškovne pritiske za proizvođače te pridonosi ponovnom jačanju inflacijskih pritisaka diljem regije.
Istodobno, regija se suočava s fenomenom koji ekonomisti sve češće nazivaju „Kineski šok 2.0“. Suočeni sa slabom domaćom potražnjom, kineski proizvođači agresivno šire prisutnost na izvoznim tržištima, posebice u Europi. Takav trend vrši pritisak na lokalne proizvođače, smanjuje profitne marže i pojačava konkurenciju u nekoliko industrijskih sektora. Među sektorima koji se suočavaju s najvećim izazovima nalaze se automobilska industrija, kemijska industrija i metalna industrija.
Ne kreću se svi sektori u istom smjeru. ICT sektor ističe se kao jedan od najperspektivnijih u regiji, zahvaljujući programima digitalne transformacije, snažnoj potražnji za tehnološkim uslugama i visoko kvalificiranoj radnoj snazi. Sektor ostaje ključni pokretač gospodarske konvergencije i konkurentnosti zemalja srednje i istočne Europe.
Izvješće također upozorava na značajne razlike među državama i sektorima. Maloprodaja, primjerice, pokazuje vrlo različitu sliku od tržišta do tržišta. Dok su u nekim zemljama uvjeti poslovanja povoljni, druga se suočavaju s povećanim rizicima, ovisno o lokalnim gospodarskim okolnostima, fiskalnim politikama i kretanjima povjerenja potrošača.
Unatoč izazovima, studija identificira važne izvore otpornosti. Očekuje se da će ulaganja podržana kroz europski Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) i program SAFE pružiti značajnu podršku sektorima građevinarstva, zdravstva, digitalizacije i infrastrukture diljem regije. Ta ulaganja pomažu ublažiti dio gospodarskih posljedica geopolitičke neizvjesnosti te podupiru poslovne aktivnosti u brojnim sektorima.
Raznolika slika među državama
Poljska ostaje jedno od najbrže rastućih velikih gospodarstava Europske unije, potaknuta snažnom potrošnjom kućanstava i ulaganjima financiranima sredstvima EU-a. Rumunjska se, s druge strane, suočava s recesijskim pritiscima jer fiskalna konsolidacija negativno utječe na potrošnju kućanstava. Maloprodajni sektor u Slovačkoj pod pritiskom je viših poreza i slabije potrošnje, dok građevinski sektor u Bugarskoj i dalje koristi prednosti povoljnih uvjeta financiranja i trendova urbanizacije.
“Razlika između sektora danas je veća od razlike između država. Budući uspjeh ovisit će manje o ukupnom gospodarskom rastu, a više o tome koliko će se učinkovito pojedine industrije prilagoditi promjenama troškovnih struktura, tehnološkoj transformaciji i globalnoj konkurenciji”, izjavio je Mateusz Dadej, Ph.D, Coface regionalni ekonomist za srednju i istočnu Europu.
“Pravi izazov za tvrtke danas nije nedostatak informacija, nego sposobnost prepoznavanja onoga što je zaista važno. Kako se rizici sve brže mijenjaju među sektorima i tržištima, pouzdani podaci i uvidi usmjereni prema budućnosti postaju ključni za donošenje informiranih odluka i izgradnju otpornosti poslovanja”, kaže Jarosław Jaworski, Coface izvršni direktor za srednju i istočnu Europu.
