Craft revolucija

Krešo Marić, s diplomom zagrebačkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, već je četvrt stoljeća voditelj proizvodnje u Pivovari Daruvar, dovoljno velikoj za stabilno poslovanje, a opet i dovoljno maloj da se bez straha može posvetiti proizvodnji malih šarži pivskih specijala.

Gospodine Mariću, za sebe kažete da ste predodređeni za majstora pivara. Možete li nam ispričati svoju priču?

Mogu slobodno reći da su pivo i Pivovara Daruvar u potpunosti obilježili moj životni put. Naime, već kao dijete, odrastajući u Daruvaru, pogled mi je bio usmjeren na Pivovaru koja je uvijek zujala, zvečala, dimila i parila u centru grada uz rijeku Toplicu gdje sam rado odlazio na pecanje. Djedov i tatin brat radili su u Pivovari tako da sam imao priliku slušati priče vezane za pivovaru.

Kao srednjoškolac više sam volio pivo nego Pivovaru ali sam na poticaj strica, profesora Vladimira Marića krenuo na Prehrambeno-biotehnološki fakultet koji sam i završio 1992. Nakon fakulteta karijeru sam započeo kao mladi istraživač u Plivinom institutu zaokupljen genetskim inženjeringom ali sam nakon, za mene dugih godinu dana bez Daruvara, počeo nostalgično gledati prema Pivovari kao jedinoj tvrtki u kojoj bi mogao nastaviti primjenu stečenih inženjerskih znanja.

Na sreću, baš se u to vrijeme otvorilo radno mjesto Voditelja proizvodnje na koje sam i primljen. Uz nekoliko godina kao Tehnički direktor, Voditelj proizvodnje je moja pozicija u Pivovari Daruvar proteklih 27 godina.

Krešo Marić

U prvih 20 godina u pivovari bio sam fokusiran isključivo na optimizaciju procesa proizvodnje i proširivanje kapaciteta kao i svaki inženjer. Iz dana u dan vodiš proces i najveći dio energije potrošiš na održavanje ujednačenosti proizvoda uz smanjivanje troškova proizvodnje. Najbliži dodir s craft pivom imao sam na početku karijere kada sam skuhao svoj prvi hombrew. Mogu reći da sam bio Voditelj proizvodnje sve do prije nekoliko godina kada započinje Craft revolucija u Hrvatskoj kada postajem Majstor pivar.

Zadnjih par godina smo definitivno u craft revoluciji, a ako se dobro sjećam, prošle godine, negdje u ovo vrijeme, osnovana je i Grupacija malih nezavisnih pivara pri HGK. Koji je njen zadatak?

Silom Zakona o HGK, trend osnivanja malih nezavisnih pivovara uočen je i u HGK jer su sve novoosnovane pivovare automatizmom postale njezine članice. Trebalo je, međutim, proći neko vrijeme da sve te nove članice prepoznaju HGK kao dobar okvir za zajedničko djelovanje tako da je službena komunikacija s HGK krenula Inicijativom za osnivanje Grupacije Malih Nezavisnih Pivovara koja je promovirana 2017. godine na BeerYard festivalu u Močvari.

Inicijativu je svojim potpisom podržalo 27 malih nezavisnih pivovara i početkom 2018. godine je odrađena procedura aktivacije malih nezavisnih pivovara unutar sustava HGK i najzad osnivanje Grupacije malih nezavisnih pivovara.
HGK je jedan od važnih čimbenika u procesima regulacije i organizacije proizvodnog sektora, pa tako i sektora proizvodnje piva, što bi trebalo i malim nezavisnim pivovarama omogućiti uključivanje u sve te procese i ispunjavanje vlastitih interesa koji iz njih proizlaze.

Moram priznati da još uvijek nismo u potpunosti ispunili svoj cilj jer Grupacija malih nezavisnih pivovara još uvijek nije profunkcionirala zbog reorganizacije unutar HGK. Vjerujem da ćemo do ljeta ove godine donijeti novi Poslovnik Grupacije i da ćemo početi s intenzivnim radom u ostvarivanju svojih ciljeva.

Imate li negdje podatak koliko malih pivovara imamo i možda koji prihod ostvaruju, koliko ljudi zapošljavaju?

Kako Grupacija malih nezavisnih pivovara nije profunkcionirala unutar HGK ne mogu govoriti na osnovu službenih podataka već isključivo podacima temeljenim na osobnim spoznajama. Prema mojim podacima broj novoosnovanih malih nezavisnih pivovara trenutno je između 70 i 80. Naglašavam trenutno, jer proces formiranja novih pivovara nije dovršen pa se može očekivati povećanje tog broja do kraja godine.

Što se tiče broja zaposlenih u Malim nezavisnim pivovarama mogu procijeniti da je od 2013. godine do danas otvoreno oko 300 novih radnih mjesta dok je tržišni udio Malih nezavisnih pivovara između 8 i 10 % ukupnog tržišta piva u Republici Hrvatskoj. Kako se tržišni udio Malih nezavisnih pivovara u većem dijelu temelji na tržišnom udjelu 3 „stare“ pivovare (Daruvarske, Istarske i Osječke) koje u većoj mjeri proizvode tradicionalna lager piva sama „niša“ Craft piva dostigla je tržišni udio od oko 2,5% ne računajući piva malih pivovara u vlasništvu multinacionalnih pivovara.

Prihod još uvijek, nažalost, nije na razini koju ostvaruju velike industrijske pivovare unatoč višim prodajnim cijenama zbog značajno većih ulaznih troškova Malih nezavisnih pivovara jer je cijelu sustav nabave sirovina i distribucije u funkciji industrijskih piva.

Je li Pivovara Daruvar profitirala u toj revoluciji?

Uzimajući u obzir da je Pivovara Daruvar nakon stečaja 2008.-2010. godine započela svoj novi ciklus sa 2.000 hl, a da smo prošle godine prodali 65.000 hl možemo se reći da je očito profitirala. Treba, međutim, imati na umu da je porast volumena ostvaren prvenstveno u segmentu piva manje dodane vrijednosti što je posljedica isključivo niske prodajne cijene gdje Craft revolucija nema značajni utjecaj. To je bilo neophodno kako bi zaposlili kapital i smanjili troškove proizvodnje jer je instalirani kapacitet Pivovare Daruvar oko 200.000 hl. Ono na čemu se najviše očituje utjecaj Craft revolucije je porast vrijednosti brendova Pivovare Daruvar, STAROČEŠKO i 5thELEMENT. Naime, Craft revolucija temelji se na savjesti potrošača koji se svojim odabirom piva proizvedenih u Malim nezavisnim pivovarama na neki način izjašnjavaju o važnosti lokalne proizvodnje. Odabirom piva proizvedenog u Maloj nezavisnoj pivovari potrošači potiču razvoj lokalne proizvodnje i time omogućuju opstanak tradicije u proizvodnji piva u Hrvatskoj.

Za Hrvate vrijedi tvrdnja da smo tradicionalno pivarska nacija. Znamo li prepoznati dobro, kvalitetno pivo?

Istina je da pivarstvo u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju, što potvrđuje i 180. obljetnica Pivovare Daruvar iduće godine. Međutim, devastacija pivske raznolikosti u posljednjih 30 godina, ne samo u Hrvatskoj već i globalno, pretvorila je pivo u proizvod koji je u percepciji potrošača namijenjen isključivo za gašenje žeđi u ljetnim mjesecima.

Zbog agresivnog marketing potrošači su se više vezali uz brand, a manje uz stvarnu kvalitetu i raznolikost pivskih stilova što je rezultiralo smanjenjem broja pivovara, a time i raznolikosti ponude dobrih i kvalitetnih piva. To znači da je neophodno podići kulturu piva jer je kvaliteta piva vrlo rastezljiv pojam koji danas ovisi više o percepciji nego o stvarnoj kvaliteti i raznolikosti proizvoda.

Treba napomenuti da status pivarske nacije imamo dijelom i zbog turizma jer naši tradicionalni gosti dolaze iz „najpivskijih“ nacija Europe (Češke, Njemačke, Austrije, Belgije, UK i Slovenije). Posljedica je to i zanemarivanja pivskog, a naglašavanje vinskog imidža Republike Hrvatske. Na nama je, Malim nezavisnim pivovarama, da kroz inovativnost u proizvodnji povećamo raznolikost ponude piva uz naglasak na osobni dodir svakog majstora pivara i pivovare kako bi stvorili prepoznatljivu, ponudu Hrvatskih piva visoke kvalitete.

Zapravo, od kuda Vam ideje za sva ta piva? I, naravno, kakvi su Vam planovi?

Za mene je pitanje ideje isključivo pitanje vlastitog životnog stava i znatiželje da se isproba nešto novo. Da se iskoči iz okvira svakodnevice i običnosti. Da se pokuša naglasiti vlastito porijeklo i porijeklo vlastite sredine kako bi sačuvali nešto za iduće generacije. To je i razlog zašto su se mnogi ljudi odlučili kuhati pivo kod kuće i počeli dijeliti svoje pivo prijateljima i znancima. Iz toga je i krenula revolucija otvaranja malih, nezavisnih pivovara koja je vratila interes za pivo, reanimirala zaboravljene pivske stilove i počela uzdizati kulturu piva na višu razinu. Sve se više uočava da je vlastito iskustvo neophodno za razvijanje inovacija u bilo kojoj, a osobito u prehrambenoj proizvodnji. Pivo bez osobnog dodira pivara koji ga je osmislio gubi na privlačnosti jer je pivo uvijek bilo namijenjeno za povezivanje i druženje.

Što se tiče planova, već sam rekao da nas iduće godine čeka 180 godina postojanja Pivovare Daruvar. Ta značajna obljetnica zaslužuje da se obilježi pivima koja će potrošačima prenijeti našu tradiciju i trenutno sam zaokupljen tim ciljem. Uz to planiram intenzivirati aktivnosti unutar Grupacije malih nezavisnih pivovara jer očekujem da ćemo ove godine dovršiti proces integracije u sustav HGK.

Iskreno, više sam čovjek trenutka nego velikog planiranja.
Que Sera Sera, što bude bit će, glavno da je pivo dobro.

Podijeli

Odgovori

Top