Čudo u Hrvatskoj – zaposlenost

Zaokupljeni raznim aferama, izborima i vrlo često gnjusnim političkim prepucavanjima, koja baš nikome više nisu simpatična, potpuno nezamijećeno prolaze informacije o stvarnom stanju u Hrvatskoj i hrvatskom društvu. A podaci su, malo je reći, alarmantni. Trenutačno ću se fokusirati samo na jedan uzak segment, a to je problem zaposlenosti u Hrvatskoj. Primjećujete, namjerno ističe problem zaposlenosti, a ne nezaposlenosti, koja je i inače standard koji pokazuje kakvo je stvarno stanje u gospodarstvu.

U Hrvatskoj je pretkrizne 2008. kod pravnih osoba bilo zaposleno 1.270 000 osoba, a ožujku ove godine 1.181 000 osoba, što pokazuje da danas imamo gotovo 90 tisuća manje zaposlenih osoba nego prije krize, a što drugim riječima znači, da u zaposlenosti, kao uostalom i u BDP-u, još nismo došli na razinu prije krize koja se dogodila prije 11 godina! Još jedan podatak koji bi mnoge trebao zabrinuti je i taj da dok se povećava broj zaposlenih u uslužnim djelatnostima, smanjuje se broj zaposlenih u industriji, koja bi zapravo trebala biti pokretač i motor rasta gospodarstva. I u tom smislu nismo se ni dotakli ogromnog problema iseljavanja i demografskog starenja stanovništva.

Zaposlenost manje nego prije krize

Iako ohrabruje da broja zaposlenih rast, još uvijek je to po izrazito slabim stopama, a kao što sam i rekao prosječan broj zaposlenih još uvijek je 6,5 posto niži nego prije krize, prije 11 godina. Ako zanemarimo, nimalo zanemarivu činjenicu da nam broj zaposlenih u industriji pada, sve to pokazuje da je tržište rada izrazito krhko i opterećeno ozbiljnim strukturnim problemima neusklađenosti ponude i potražnje, dugotrajnom nezaposlenošću i padom broja radno sposobnog stanovništva devetu godinu zaredom!!! No, samo još malo ću vas opterećivati statistikom…

Pada zaposlenost industrije

Tijekom prošlog mjeseca broj je osiguranika povećan za 14 tisuća, na ukupno 1,52 milijuna, a realno je očekivati da će se s turističkom sezonom i taj broj dodatno povećavati, i biti na toj razini do rujna ili kraja sezone. I sad ponovno dolazimo do podatka koji želim istaknuti… U usporedbi s lanjskim ožujkom, broj osiguranika veći je za više od 32 tisuće ili 2,2 posto, s tim da je zamjetno da je u najbrojnijoj kategoriji među djelatnostima – prerađivačkoj industriji – njihov broj neznatno pao. I to je ono što i trebalo zabrinuti kreatore gospodarskog razvoja.

Smanjuje se i radno sposobno stanovništvo

Ne ulazeći više i detaljnije u statističke podatke o iseljavanju, jer pouzdanih podataka nema, ali se sigurno radi o nekoliko stotina tisuća ljudi, važno za buduće gospodarske aktivnosti je i demografsko starenje stanovništva, uzrokovano dobrim dijelom i iseljavanjem. Krajem prošle godine tako je statistika pokazala da je na godišnjoj razini pao ukupan radno sposobnog stanovništva sa 3,54 na 3,52 milijuna, a da se broj ekonomski aktivnih, bilo da rade ili traže posao, u samo godinu dana smanjio za 42 tisuće, a stopa aktivnosti pala s 52 na 51 posto. Istodobno, unatoč činjenici da u Hrvatskoj sve više nedostaje radne snage, za više od 1 posto se povećao broj neaktivnog stanovništva starijeg od 15 godina! I statistiku o zaposlenosti završit ću sljedećim podacima…

Hrvatska među zemljama s najnižom stopom zaposlenosti

Hrvatska je od svih zemalja Europske unije, u skupini s Grčkom, Italijom i Španjolskom, (a znamo u kakvom su ekonomskom stanju spomenute zemlje) u prošloj godini bila među zemljama s najnižim stopama zaposlenosti. U skupini od 20 do 64 godine zaposlenost u Hrvatskoj je bila 65,2 posto, dok je u gotovo polovini zemalja EU-a zaposlenosti bila viša od 75 posto, pri čemu je najvišu imala Švedska, od gotovo 83 posto. Češka i Njemačka su imale zaposlenost od 80 posto, a nama susjedna Slovenija 75 posto. Primjećujete li zašto je onda i gospodarstvo tih zemalja bolje od našeg, ne samo prema BDP-u, nego posebno prema strukturi?!

Kaos u slučaju krize

No, ne bi imalo smisla nastaviti uspoređivati i nabrajati sve ono što ukazuje na probleme, a cijela intencija ove analize je samo skretanje pozornosti na crvenu lampicu koja će gotovo pregorjeti od toga koliko upozoravajuće gori i ukazuje da se što hitnije treba pozabaviti strukturnim promjenama u gospodarstvu. Da ne spominjem da je hrvatsko gospodarstvo takvo u ovim uvjetima konjukture i da ne kažem kakvo bi bilo u slučaju neke nove krize.

A produktivnost…?!

 

Tomislav Cerovec

Following
Executive Editor at Croatian Radio-Television/ Media and crisis communication expert

Podijeli

Odgovori

Top