‘Poziv koji ne propuštaš’ nova je platforma Hrvatskog Telekoma usmjerena na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno gospodarstvo, savjesnije upravljanje elektroničkom opremom i otpadom te ostale teme održivosti. Razgovaramo s Danielom Hajdenom, stručnjakom za korporativne komunikacije, Hrvatskog Telekoma.
Prošlo je mjesec dana od lansiranja projekta ili, kako ga vi zovete, platforme. Kakav je odaziv?
Tako je. Platformu „Poziv koji ne propuštaš“ predstavili smo u travnju, ciljano pred Dan planeta Zemlje, a s ciljem da bismo dali još veći doprinos te ukazali ne samo na važnost, već na nužnost odgovornog djelovanja u smjeru zaštite okoliša. Dosadašnji rezultati pokazali su nam kako su građani itekako zainteresirani za zbrinjavanje mobilnih uređaja i ICT opreme, čemu svjedoči i porast broja donesenih uređaja i opreme za zbrinjavanje u T-Centre, a i sve veća svijest o važnosti recikliranja i očuvanja okoliša. Građani su postali sve više informirani o prednostima adekvatnog zbrinjavanja mobilnih uređaja i ICT opreme i njegovom utjecaju na smanjenje otpada, zaštitu prirodnih resursa i smanjenje onečišćenja.
Vaše istraživanje je pokazalo da 40 posto ispitanika promijeni mobitel unutar dvije godine. Mnogi smatraju da je popravak neisplativ kada primijete npr. da je mobitel postao prespor. Kakvo „blago“ se krije u našim starim mobitelima?
Nacionalno istraživanje koje je Hrvatski Telekom proveo pokazalo je kako je u Hrvatskoj u ladicama trenutno čak pet milijuna mobitela koji se ne koriste. S obzirom da 40 posto ispitanika promijeni mobitel unutar dvije godine, kao što ste i napomenuli, odnosno 68 posto unutar tri godine, izvjesno je da će brojke nekorištenih i nepotrebno neiskorištenih mobilnih uređaja, ali i ostale male i IT opreme u našim kućanstvima rasti.
Mobilni telefoni se sastoje od različitih materijala, a sastav može varirati ovisno o modelu i proizvođaču. Plastika, aluminij, čelik, bakar, kobalt, magnezij, srebro i zlato samo su neki od uobičajenih materijala koji se često koriste u proizvodnji mobitela i koji se mogu reciklirati. Osim spomenutih materijala, mobilni uređaji također sadrže elektroničke komponente poput ploča s krugovima, tranzistora i senzora. Ove komponente također mogu biti reciklirane kako bi se izvukle vrijedne sirovine. Dapače, do 80 posto dijelova mobilnih uređaja moguće je reciklirati.
Istodobno, prema podacima našeg istraživanja kako u Hrvatskoj po ladicama imamo 5 milijuna mobitela koje ne koristimo bi se moglo preračunat u nekih 850 tona potencijalnog elektroničkog otpada koje nam se doma nepotrebno gomila i koje svatko, bio korisnik Hrvatskog Telekoma ili ne, može u T-Centrima dati zbrinuti.
Boje li se građani otkrivanja povjerljivih informacija, kada su stari mobiteli u pitanju. Možda se zato boje „baci ti ih“, odnosno pravilno odložiti?
Strah od otkrivanja podataka jedan je od razloga zbog kojih građani oklijevaju zbrinuti ih. 23 posto građana to je navelo kao jedan od razloga suzdržanosti. Ipak, tome je lako doskočiti tako da se prije zbrinjavanja mobilnih uređaja provode postupak sigurnog brisanja svih osobnih podataka s uređaja. To se može postići resetiranjem na tvorničke postavke ili korištenjem specijaliziranih alata za brisanje podataka koji će trajno ukloniti informacije s uređaja.
Kako pravilno zbrinuti stari mobitel?
Imate li u vašim domovima stare mobilne uređaje koje više ne koristite, Hrvatski Telekom vam omogućuje da ih zbrinete na pravilan i siguran način. Sve što trebate napraviti je donijeti svoje uređaje u najbliži T-Centar te ih odložiti u, za to predviđene kutije koje se nalaze u svim našim prodajnim mjestima. Nakon što su odloženi u naše kutije za prikupljanje, uređaji se predaju na ekološko zbrinjavanje.
Važno je napomenuti da osim mobilnih uređaja, u T-Centre možete donijeti i ostalu ICT opremu, kao što su fiksni telefoni, tableti, ruteri, medijski prijavnici/TV dekoderi, punjači, prijenosni punjači, vanjske baterije, kablovi, laptopi, wearables (satovi, narukvice, slušalice).
Doista se trudite osvijestiti kupce, međutim shvaćaju li građani o kolikim količinama otpada zapravo govorimo?
Kad govorimo o e-otpadu, njegova godišnja stopa rasta u EU iznosi tri do pet posto. To je ogromna brojka te ova vrsta otpada spada u najbrže rastući otpad u EU.
Naše je istraživanje pak pokazalo kako 54 posto ispitanika želi zbrinuti svoje stare mobitele koje ne koriste. Paralelno, poražavajuće je da ih čak 51 posto ne zna da se mogu zbrinuti i reciklirati tableti, 56 posto ne zna to za rutere, 49 posto za printere/pisače, 47 posto za kablove i punjače, a 42 posto za laptope. Kao što vidite, prostora za napredak ima i ono što je najvažnije jest činjenica da građane treba osvijestiti i kontinuirano educirati, a upravo to je i bio glavni povod za pokretanja naše platforme „Poziv koji ne propuštaš“.
