Svatko od nas ima bar jednu destinaciju koju želi posjetiti. No, zašto baš ta destinacija? Jedan od odgovora je zasigurno i u destinacijskom menadžmentu. Učincima dobrog destinacijskog menadžmenta mnoge turističke destinacije diljem svijeta su nam poznatije, zanimljivije, prisutnije kroz medije i naravno time konkurentnije.
Poslovna aktivnost koja spaja i koordinira rad različitih poslovnih i drugih subjekata u kreiranju i realizaciji turističkog proizvoda, s ciljem ostvarenja optimalne kvalitete, poznatija je kao destinacijski menadžment. Iako se različito shvaća i definira u turističkoj teoriji i praksi, sve je češća tema razgovora i u hrvatskom turizmu i njegovu promoviranju. Tek od nedavno smo svjedocima konkretnoj primjeni destinacijskog menadžmenta u lijepoj našoj.
Taj razvojni i strategijski alat, turističkim odredištima može donijeti uspješniji turizam kroz kvalitetno upravljanje destinacijom, bilo da se radi o gradu, selu, otoku ili cijeloj regiji. Kvalitetnom ponudom usluga i sadržaja cilj je privući dovoljan broj turista i gostiju koji će tu kvalitetu i platiti. No, kako bi bili uspješni i kako bi neko mjesto postalo turistički poželjna destinacija, svi stanovnici toga mjesta bi trebali raditi u tom cilju. Jer od novca koji će zaraditi njihovo mjesto, imati će koristi svi. To bi se moglo protumačiti kao jedan oblik partnerstva ili suradnje privatnog ili poslovnog i javnog ili državnog sektora, s namjerom ostvarivanja istog cilja. Pri tome naglasak treba staviti na inovativnost – jer kroz projekte kojima želimo privući nove turiste, treba misliti i pružati uvijek nešto novo i zanimljivo kako bi nam se ti isti turisti opet vratili.
Tri funkcije
Destinacijski menadžment sastoji se od tri temeljne funkcije: planiranje, organiziranje i kontrola. Razvoj turističke destinacije, odvijao se na lokalnoj ili regionalnoj razini, zahtjeva razumijevanje različitih interesa i utjecaja koji oblikuju destinaciju i njen razvoj, i čine ju jedinstvenim. Jer, dva ista pristupa destinacijskom planiranju i politici ne postoje. Dalje, određuju se ciljevi i smjernice za sve aktivnosti u okviru turističke destinacije, planira se vizija, misija i ciljevi njenog razvoja. A kako je organizacija nužna u svakom segmentu turističke ponude, vidimo u funkciji organiziranja, koordiniranja i upravljanja različitim elementima turističke ponude, a sve u cilju ostvarivanja planirane strategije. I na kraju, funkcija kontrole, koja je nužna. S ciljem postizanja najviše razine kvalitete, destinacijski menadžment upravlja i kontrolira kvalitetu svih segmenata turističke ponude. Jedan od njegovih glavnih ciljeva je i povećati ostvareni rezultat, postići da bude veći od zbroja pojedinačnih rezultata koje mogu ostvariti pojedini poslovni subjekti, restorani, hoteli.
Promjenom Zakona o turističkim zajednicama koja je donesena prošle godine, turističke zajednice su dobile nove ovlasti, među kojima i onu da se trebaju preustrojiti u destinacijske menadžment organizacije (DMO) koje će objediniti sve programe u destinacijama i njihovim promocijama. To znači da bi realizatori programa bile destinacijske menadžment kompanije (DMC) u koje bi se trebale restrukturirati prvenstveno već postojeće turističke agencije.
Nedostatak hrvatskih primjera
Uzmimo za primjer samo jedan svjetski poznati, uspješan destinacijski menadžment koji se zasniva prvenstveno na raznolikosti koju nudi. New York, poznat kao “grad koji nikad ne spava”, mnoštvu diljem svijeta poželjna je destinacija. Za svakoga nudi po nešto – ako volite povijest, New York ima preko 150 muzeja otvorenih za razgledavanje, shopping, raznolik noćni život, mnoštvo zanimljivih građevina, četvrti poput Kineske ili Male Italije, mogućnost najma bicikla i skateboarda u Central Parku i još mnogo toga.
Iako se Hrvatska ne može (za sada) pohvaliti s mnogo primjera prakse destinacijskog menadžmenta, možemo očekivati da će se u slijedećih nekoliko godina turizam razvijati upravo i prvenstveno u tom smjeru. Svima nam je poznata činjenica da hrvatskim destinacijama još uvijek nedostaje atraktivnih programa, posebno za predsezonu i posezonu. A to nije novost ako smo upoznati s podatkom procjene da bi Hrvatskoj trebalo 50-ak DMC-a koje bi u suradnji s DMO-ima te lokanom upravom kreirale i provodile aktivnosti destinacijskog menadžmenta.
