Povijest se nekada ponavlja: 1980-ih se odvijala globalizacija, danas digitalizacija. Oba mega trenda usadila su kolektivni strah, natjeravši ljude da zaborave koliko je pozitivni aspekt nadmašio onaj negativan unatoč svim potencijalnim prijetnjama.
Prof. Barbara Stöttinger dekanica poslovnog sveučilišta WU Executive Academy, objašnjava zašto su strahovi vezani za ta dva mega trenda u potpunosti razumljivi, ali sasvim kontraproduktivni.
Bliži se kraj multinacionalnih grupa. Ključna je ovo poruka poznatog članka koji je profesora ekonomije sa Sveučilišta Harvard Theodor Levitt objavio 1983. godine. On se držao mišljenja da dok su multinacionalne kompanije trebale investirati dosta novca i resurse u prilagodbu svojih proizvoda lokalnim tržištima u različitim zemljama, globalne su kompanije slijedile obećavajuću strategiju, jednostavno su, na globalnoj razini ponudili iste proizvode koje su svi željeli. Ovaj članak poticao je strahove, stvarajući turobnu sliku globalizacije u nastajanju, za koju se tvrdilo da ima moć potpuno uništiti lokalna poslovanja, uznemiriti tržište i ugroziti ekonomije.
Gledajući prilike, ne i prijetnje
„U to vrijeme, svi su smatrali kako će globalizacija postati nešto strašno i da će samo veliki brendovi i korporativne grupe preživjeti,” prisjetila se Barbara Stöttinger, dekanica WU Executive Academy. „Kolektivni strah bio je primjetan koliko i danas kada je u pitanju digitalizacija. Globalizacija ili digitalizacija nisu pitanje vjere. Stvorili su ih ljudi i oni ih mogu oblikovati.”
Strahovi globalizacije opravdani su u ograničenom kontekstu. U današnje vrijeme, nacionalne ekonomije međusobno su ovisne kao rezultat intenzivne trgovinske razmjene i političkih odluka, kao što su planovi predsjednika SAD-a Donalda Trumpa za nametanje tarifa europskim automobilima. Takve odluke zaista mogu imati ozbiljne posljedice. Istina je također da je financijska kriza, a posebice bankrot tvrtke Lehman u SAD-u 2008. imala globalni utjecaj. Međutim, u finalnoj analizi, niti je globalizacija niti digitalizacija u svojoj biti loša. „Mi kao istraživači, poslovni lideri, političari i građani odgovorni smo za njih,” kaže.
Zašto ne bismo trebali dopustiti našim strahovima da prevladaju?
- Na srednji rok prednosti nadvladavaju nedostatke
Globalizacija nije novi fenomen, započela je prije mnogo stoljeća početkom međunarodne trgovine nakon otkrića Novog svijeta. U rimsko doba, istočnjački začini i svila dolazili su na zapad iz Azije i Orijenta. Započevši krajem 15. stoljeća, konkvistadori su donijeli bolesti u Novi svijet, a srebro i zlato u Europu. Trgovina je oduvijek bila pokretač tržišta. Zahvaljujući globalizaciji možemo vidjeti kako je diljem svijeta u posljednjih 30 godina smanjeno siromaštvo. Više ljudi ima priliku za edukaciju te je omogućen ekonomski rast. Isto tako, vrlo vjerojatno bilo bi više velikih ratova da zemlje nisu međusobno ekonomski isprepletene.
Postoje dokazi koji sugeriraju da je digitalizacija također od koristi za društvo u cjelini. Prema zakladi Bertelsmann Foundation, kompanije sada imaju daleko manje komunikacijske i transportne troškove. Isto tako, digitalizacija je pomogla potaknuti ekonomski rast. „Naslovi poput ‘Jedan od četiri posla je ugrožen’ svjedoče samo o polovici istine. Nemili rutinirani poslovi postaju automatizirani, a isto vrijedi i za visoko kvalificirane poslove” govori Barbara Stöttinger. S druge strane: „Mnoge nove karijere će nastati. Kao na primjer, znanstvenik za podatke (data scientist) – profesija sa svijetlom budućnosti.” Slučajno je ovo jedan od razloga zašto je WU Executive Academy razvila specijalni pripravnički program za ambiciozne znanstvenike za podatke. Kada pogledate unazad, možete jasno vidjeti kako digitalizacija stvara nove prilike: prvi on-line oglas objavljen je 2008. i došao je kao šok za off-line marketing profesionalce. Od tada, on-line agencije prosperiraju te se i ovdje ukazuju nove prilike zapošljavanja. „Važno je opipati bilo digitalizacije i kapitalizirati na njenom potencijalu” govori Barbara Stöttinger.
- Svaki potez daje povod za protupotez
Globalni brendovi su sveprisutni. Čini se kako sve shopping ulice svih svjetskih metropola imaju iste modne lance. Jeftini proizvodi iz Kine uskraćuju sredstva malim regionalnim obrtnicima. To nije ništa novo, ali se naša svijest o tim činjenicama razvija te se njihalo vraća u drugom smjeru. Postoji rastuća potražnja za regionalnim, visoko kvalitetnim proizvodima, posebice u urbanim sredinama na Zapadu. Ljudi preferiraju regionalne luksuzne proizvode nasuprot globaliziranih jeftinih.
Kada je riječ o globalizaciji, postoji sličan trend koji zagovara veću osviještenost po pitanju korištenja Interneta i naših digitalnih navika. Fenomen, poznat pod nazivom digitalna detoksikacija, natjerao je zaposlenike i menadžment na odmor na potpuno analogni način. Svijest je porastu, a u današnjem ubrzanom svijetu ljudi su željni usredotočiti se na trenutak i preispitati se. Ono što je važno s obzirom na fenomene za čije posljedice kažu da su toliko negativne, je držati stvari u perspektivi i na odgovarajući ih način rješavati.
Osim Interneta, tu je i njegov ilegalni ekvivalent – darknet. Mjesto gdje ljudi trguju naručenim ubojstvima, oružjem i drogom. „Nitko ne bi ozbiljno razmišljao ugasiti Internet zbog ovog. Najvažnija je stvar, odmah u početku poduzeti akcije suzbijanja negativnih učinaka. To je također nešto za što svatko od nas treba dati svoj doprinos” govori Barbara Stöttinger.
- Globalizacija i digitalizacija su katalizatori inovacije
Posljednje terapije za liječenje od raka, roboti koji su sposobni izvoditi minimalno invazivne kirurške procedure, dronovi koji pomažu u spašavanju života, komunikacija u realnom vremenu putem pametnih telefona, AI asistenti, samovozeći električni automobili, mobilne novčane transakcije – lista inovacija tijekom digitalizacije je beskonačna. Istraživački napredak u područjima poput medicine, ekologije, transporta ili robotike ne bi bio moguć ovakvim tempom da nije bilo komunikacijskih alata omogućenih digitalizacijom. Zahvaljujući činjenici da svi živimo u globalno umreženom svijetu, važni proizvodi i usluge dostupni su ljudima u cijelom svijetu, što se također odnosi i na zemlje u razvoju. Barbara Stöttinger zaključuje „Bez digitalizacije mnoge inovacije bile bi nemoguće, a bez globalizacije mnoge bi imale nedovoljan učinak”.
