Glavni razlog za poboljšanje neto dobiti je veća dobit iz osnovnih djelatnosti, zajedno sa manjim financijskim gubitkom u odnosu na 2010., pojašnjavaju iz kompanije. Godišnji neto prihod od prodaje porastao je 16 posto na 30,02 milijarde kuna.
Istovremeno, EBITDA se popela 60 posto 6,52 milijarde kuna, dok je EBITDA bez jednokratnih stavki povećana 48 posto na 6,77 milijardi kuna. Poboljšani rezultati većinom odražavaju povoljno okruženje kroz višu cijenu sirove nafte, zajedno s poboljšanom prosječnom dnevnom proizvodnjom ugljikovodika u segmentu Istraživanja i proizvodnje. Usprkos pozitivnom učinku tijekom prvih devet mjeseci 2011., zbog sigurnosne situacije u Siriji te u skladu sa lokalnim zahtjevima, Ina je smanjila proizvodnju sirove nafte i prirodnog plina. Osim toga, Ina i dalje ima poteškoća u naplati potraživanja od sirijske strane, napominje se.
“Snažniji učinak je rezultat prvenstveno vrlo zahtjevnog razdoblja ulaganja između 2008. i 2011. godine, u kojem su završena brojna velika ulaganja koja su počela snažno doprinositi rezultatima. Naši rezultati također odražavaju učinke nastavka poboljšanja učinkovitosti, stroge kontrole troškova i poslovne optimizacije i racionalizacije. Ove aktivnosti postaju sve važnije, kako Ina ne može utjecati na eksterne uvjete poslovanja. Prvenstveno je bitno spomenuti politička previranja i neizvjesnost koju donose nova događanja, prvenstveno u Siriji, no i u ostatku Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Politička situacija, sankcije i posljedično tome neplaćanje iz Sirije negativno su utjecali na naše rezultate u četvrtom kvartalu ove godine, kao i ukidanje mjera liberalizacije cijena prema velikom djelu hrvatskih industrijskih potrošača plina iz rujna 2011. (uvođenje nove maksimalne cijene usprkos važećim komercijalnim ugovornim obvezama između Inagrupe i potrošača)”, komentirao je u izvješću Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine.
