Dobivamo ‘crnu listu’ poslodavaca koji ne isplaćuju plaće

Dobivamo ‘crnu listu’ poslodavaca koji ne isplaćuju plaće

No ima i kvaka: Mrsić se u nedavnom obraćanju novinarima ogradio da će podatke o beskrupuloznim poslodavcima obznaniti ‘ako Agencija za zaštitu osobnih podataka dozvoli objavljivanje njihovog imena i prezimena’.

A prošlogodišnja najava iz Vlade bila je vrlo decidirana: Zakonom o doprinosima propisat će se da Porezna uprava ima pravo objaviti popis poduzetnika koji ne plaćaju svoje radnike. To je na koncu i propisano zakonom usvojenim u listopadu prošle godine, samo što je ovlast za objavu ovih podataka dana jedino Poreznoj upravi. Dakle radi se o svim informacijama potrebnim za razumno zaključivanje: od imena i prezimena ili naziva poslodavca, preko njegove godine rođenja ili sjedišta njegove tvrtke, do broja zakinutih radnika i razdoblja u kojemu nesretnici čekaju svoje plaće. Ako bude dodatne potrebe, može se objaviti i ime njegovih roditelja ili točan datum rođenja, kako ne bi bilo zabune oko identiteta.

Kriterij za objavu je također prilično jasan: tri neisplaćene plaće zaredom ili tri plaće u periodu od šest mjeseci.

Mrsićeva nesigurnost oko zakonske mogućnosti objave liste srama donekle podsjeća na sporove oko objave Registra branitelja, kada se također mjesecima lamentiralo o zaštiti osobnih podataka. No izgleda da u ovom slučaju neće biti previše svađe: i sindikati i poslodavci očekuju da se na Praznik rada lista ipak objavi.

‘Ministar je tako najavio i vjerujemo da će se dogoditi’, kazao nam je predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić također drži da će Mrsićeva analiza konačno pokazati koliko je neodgovornih poslodavaca danas u Hrvatskoj, umjesto paušalnih ocjena koje periodično izlaze u javnost.

A oko današnje brojke njih dvojica imaju potpuno različite stavove – dok Matijašević predviđa da oko 70 tisuća Hrvata danas ne prima svoju plaću, a u prilog mu ide i izvješće američkog State Departmenta za prošlu godinu u kojemu se čak spominje brojka od 80 tisuća, Majetić upozorava na istraživanje koje je provela vlada Jadranke Kosor.

‘Tada se zadnji put radila ozbiljna procjena i došlo se do brojke od 20 tisuća, od čega je oko polovine zaposlenih bilo u državnim tvrtkama ili u tvrtkama u većinskom vlasništvu države. Ministar Mrsić radi analizu i vjerujemo da ćemo konačno dobiti točne podatke’, kazao nam je Majetić.

S druge strane, Matijašević je znatno pesimističniji: spominje da je trenutno u blokadi preko 61 tisuću poslovnih subjekata, od čega velik dio njih i dulje od godine dana. ‘Ima i onih koji ne zakidaju radnike konstantno, nego obustave isplatu plaća na jedan ili dva mjeseca’, upozorava sindikalist.

Nedavno uvedeni JOPPD obrazac, kojim Porezna uprava gotovo trenutačno registrira sve isplate u državi, trebao bi riješiti sve dileme i ostaviti malo prostora za nagađanja. Šef poslodavaca Majetić slaže se da bi tvrtke koje namjerno ne isplaćuju plaće trebalo ‘što prije maknuti s tržišta i zatvoriti’ jer stvaraju nelojalnu konkurenciju i socijalne probleme. No upozorava, velik dio njih jednostavno ima problem likvidnosti i treba ih dobro analizirati te procijeniti imaju li perspektivnu budućnost.

‘Možda postoji sistemski razlog, možda se ne radi o zloupotrebama, nego jednostavno nema novca za plaće? Možda je rješenje predstečajna nagodba ili stečaj? Najlakše je ubiti, a najteže stvoriti radno mjesto. Moramo pokušati sačuvati zaposlenost’, kaže on. ‘A ako menadžment ne reagira, ako se ni radnici ili sindikati ne bune, onda Porezna uprava mora na vrijeme uočiti problem’, dodaje šef HUP-a.

Neisplata plaća u Hrvatskoj je odnedavno proglašena kaznenim djelom i radnicima je omogućeno da tuže poslodavca, kojemu prijete i do tri godine zatvora. No vlasnici i direktori tvrtki od progona su mahom bili pošteđeni jer su se pozivali na poslovne okolnosti. Pokušali smo doznati konkretan broj podnesenih kaznenih prijava, pa se to pokazalo nemogućom misijom.

Podijeli

Odgovori

Top