Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Izdvojeno

Dolaze bolji dani za poduzetnike: Linić smanjuje namete privatnicima

Pod povećalo je pak došlo Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture jer je iz njegove radionice u poslu ažuriranja registra nameta stigao popis od 150 novih neporeznih prihoda. Ministarstvo poljoprivrede slijedi na listi jer ubiru prihode na osnovu 88 nameta

Pod povećalo je pak došlo Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture jer je iz njegove radionice u poslu ažuriranja registra nameta stigao popis od 150 novih neporeznih prihoda. Ministarstvo poljoprivrede slijedi na listi jer ubiru prihode na osnovu 88 nameta

Samostalna, nezavisna i neprofitna javna ustanova HANDA, Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata koja se se brine za sigurnost opskrbe države i građana energijom pa utvrđuje i prati stanje zaliha raznih energenata, uspjela je u posljednjih nekoliko godina postati prava mala tvornica novca u državi koja grca u dugovima, gdje ljudi ostaju bez posla, a kompanije bez prihoda pa posljedično imaju sve manje novca i za kruh, a ne samo za grijanje i druge oblike potrošnje te, zahvaljujući HANDA-i sigurne energije. HANDA se financira zakonom propisanim nametima koje joj plaćaju kompanije iz energetskog sektora.

Krajem rujna prošle godine HANDA je na svojem bankovnom računu imala 3,2 milijarde kuna viška prihoda, a krajem prosinca na banci su držali oročene depozite od 17 milijuna kuna, 23 milijuna eura, te 2 milijuna dolara. Istovremeno, državne financije pod upravljačkom palicom ministra Slavka Linića bilježile su nezahvalan minus od 14 milijardi kuna manjka prihoda. Rješenje se nametnulo samo. Prihodi HANDA-e i njihov vrtoglavi višak postali su prihodi državnog proračuna pa je deficit države za prošlu godinu tako jednokratno elegantno smanjen. Kako HANDA svake godine ima više prihoda nego troškova, za 2011. godinu riječ je o 611,2 milijuna kuna, objektvno postoji prostor za smanjivanje nameta putem kojih se financira. Prema neslužbenoj procjeni iz ministarstva, samo regulatorne agencije raspolažu s godišnjim prihodom od osam milijardi kuna, a njihove završne račune nitko zapravo ne kontrolira.

Novi registar

– Ni jedna institucija koja se financira parafiskalnim nametima ne bi smjela imati oročene depozite i višak prihoda. To nije njezin smisao niti je to smisao parafiskalnog nameta koji bi trebao služiti za funkcioniranje te agencije u svrsi za koju je osnovana – kaže Branko Šegon, pomoćnik ministra Linića, listajući još uvijek radnu verziju dugačkog popisa parafiskalnih nameta iz kojeg je proizašao šokantan podatak da ih nije 245 za koliko smo ih do sada znali, već ih je nabrojeno 570, a zbrajanje još nije dovršeno. Neki od nameta koji su sada na popisu, a riječ je o raznim kaznama, izbacit će se s liste jer nisu neporezno obvezno davanje, a koliko će nameta u konačnici biti još nije poznato. Novi registar obuhvaća i namete lokalnih jedinica.

Pod povećalo je pak došlo Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture jer je iz njegove radionice u poslu ažuriranja registra nameta stigao popis od 150 novih neporeznih prihoda, pa je ministar Siniša Hajdaš Dončić dobio zadatak izraditi vlastiti registar neporeznih davanja i dati prijedlog mogućih rezanja i smanjenja. Ministarstvo poljoprivrede slijedi na listi jer ubiru prihode na osnovu 88 nameta.

U izradu novog popisa Vlada je krenula nakon osnivanja Radne skupine za poslovnu klimu i privatne investicije sačinjenu od predstavnika svih ministarstava, a ministarstvo financija u njoj predstavljaju Branko Šegon i Slavica Malenica. Šegon je pak dobio zadatak da vodi podskupinu zaduženu za ažuriranje registra parafiskalnih nameta.

Njegov šef Linić, kad je već ministar državnih financija htio bi doznati podatak koji mu nije dostupan. Riječ je o ukupnom iznosu novca koji građani i kompanije zahvaljujući zakonskim propisima plaćaju različitim državnim i lokalnim tijelima, od agencija preko zavoda, raznih uprava, instituta i ostalih. Konačni cilj? Rasterećenje gospodarstva od suvišnih nameta. – Cilj nam je prepoloviti broj parafiskalnih nameta, pri čemu ćemo ih ukidati, a one koji moraju ostati ćemo smanjiti – kaže Šegon.

Posebno promatraju Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe i Crco Eurocontrol koji kao središnji ured za rutne naknade prikupljaju naknade za korištenje hrvatskog zračnog prostora od domaćih i stranih avioprijevoznika, a samostalno raspolažu tim novcem što im je omogućio zakon, pa se postavljaju pitanja bi li ipak država mogla kontrolirati trošenje tog novca.

Linić, naime, ima kontrolu samo nad onim novcem koji prođe kroz državnu blagajnu, a sve ostalo mu je siva zona. Prošle godine državni je proračun od parafiskalnih nameta imao 2,647 milijardi kuna prihoda, a kako je riječ o namjenskom prihodu potrošeno je 2,604 milijarde. Da državni proračun nije u kroničnom deficitu, logika prema kojoj se nameti moraju namjenski trošiti nameće zaključak da se namete može smanjiti za najmanje 40 milijuna kuna.

Dvije vrste nameta

Korisnici proračuna, poput ministarstva i drugih institucija, od parafiskalnih nameta ostvaruju i vlastite prihode koji ne ulaze u proračun, ali ministarvo financija ih ima pod kontrolom jer zna koliki su. Lani je takav vlastiti prihod proračunskih korisnika iznosio 55 milijuna kuna, a potrošeno je 47,5 milijuna, što opet ukazuje da se i ti nameti mogu smanjivati. No, te dvije vrste nameta, kako objašnjava Šegon, ministarstvu financija nisu primarni problem, jer kako kaže, imaju ih pod kontrolom, pa ih mogu i smanjivati. U lovu su na novac o kojem za sada pojma nemaju. – Potrebno je utvrditi iznose namjenskih i vlastitih prihoda koji su izuzeti od uplate u državni proračun, a koji se odnose na znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, Hrvatsku poljoprivrednu agenciju i Hrvatski hidrografski institut – nabraja Šegon.

Nadležna ministarstva dobila su zadatak da posebno pročešljaju prihode Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma, Hrvatskih cesta, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i brojnih drugih jer nameti koje na osnovu zakonskih propisa naplaćuju opterećuju poslovanje poduzetnika. Samo Fond za zaštitu okoliša prema radnom popisu ministarstva financija naplaćuje 17 nameta, no još nisu prijavili koliko novca od toga prikupe.


Napisao

Pročitajte još:

Ljudski resursi

U prilogu donosimo 7 koraka pomoću kojih ćete djelovati uvjerljivo, te se prezentirati i pokazati kako ste osoba koja posjeduje integritet.

Komentari

'Recite nam nešto o sebi' je pitanje koje nećete moći izbjeći ni na jednom intervjuu za posao.

Komentari

S eksplozijom e-trgovine raste i broj skladišta diljem svijeta. Naime, s procijenjenih 151.000 skladišta u 2020. očekuje se rast na 180.000 skladišta do 2025....

Komunikacija

Konflikti su više nego samo nesporazumi, naime kod konflikata pojedinci osjećaju prijetnju sebi, te stoga ne možemo misliti kako će nestati sami od sebe.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.