Država spasila oba Vjesnikova arhiva, a za 100.000 kuna kupuje i brend Vjesnik

Država spasila oba Vjesnikova arhiva, a za 100.000 kuna kupuje i brend Vjesnik

U zadnjih godinu dana, propale su čak četiri etablirane novine. Prvo je u travnju 2012. prestao  izlaziti Vjesnik, a nakon toga se svaka dva mjeseca ugasila još po jedna redakcija- Nacional u lipnju, a Forum u kolovozu.

Konačno, u veljači ove godine s kioska je nestalo i 21. stoljeće. Nisu svi imali istu sudbinu- nakladnici Vjesnika i Nacionala završili su u stečaju, a njihovi zaposlenici naplatili su se malo ili nikako. Tvrtka Miran dan, nakladnik 21. stoljeća, tek čeka ročište. Stečaj Vjesnika, odnosno njegovog nakladnika, tvrtke Narodne novine press d.o.o., otvoren je u rujnu i stečajni je postupak pri kraju. Stečajni upravitelj Maroje Stjepović prošlog je tjedan izjavio da su “ispunjeni uvjeti za zaključenje stečaja Narodnih novina press, što znači da će tvrtka uskoro biti brisana iz sudskog registra.

zgleda za nastavak poslovanja nema, a izgledi za naplatu vjerovničkih potraživanja su nikakvi”, rekao je. Vjerovnici ukupno potražuju 32,8 milijuna kuna, od čega bivši zaposlenici 17,8 milijuna, Vjesnikova tiskara – koja je također u problemima- 6,5 milijuna, te Ministarstvo financija 4,5 milijuna kuna za neisplaćene doprinose. Stotinjak bivših zaposlenika dobilo je od Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca ( AORPS) 3,2 milijuna kuna.

Žig i brend Vjesnika na prodaju

Jedina dobra vijest u ovom slučaju jest da web arhiv Vjesnika u PDF-u, koji je nedostupan još otkako je u lipnju prošle godine server ugašen, ipak neće propasti. “PDF-ove Vjesnika od kraja devedesetih od stečajnog je upravitelja početkom svibnja preuzeo Hrvatski državni arhiv (HDA). Ta će građa biti besplatno dostupna javnosti čim ju arhivisti pregledaju i organiziraju”, rekao nam je Milan Živković iz Ministarstva kulture. Vjesnikova web arhiva u PDF-u nastala je još 1998. i najstarija je u zemlji, a na istom se serveru čuvaju tekstovi i fotografije još od 1996. godine. Potvrđeno nam je da će, uz web arhiv, HDA preuzeti i Vjesnikovu novinsku dokumentaciju, koja sadrži opsežnu građu iz raznih domaćih tiskovina. Ta je dokumentacija 2006. dekretom prebačena Hini, gdje se neko vrijeme, dok nije ponestalo novca, radilo na njenoj digitalizaciji, što je bilo djelomično neracionalno jer su iste novine ponekad već bile digitalizirane u nekim drugim institucijama, primjerice u NSK. A kada je posao bio napola obavljen, s digitalizacijom se odjednom prestalo jer je ponestalo novca.   Vjesnikova je dokumentacija bila dostupna samo novinarima, a njeno je korištenje nakon preseljenja u Hinu bilo ne samo skupo već i sporo, jer je cjelokupna građa bila prebačena u dvorac Brezovicu pokraj Zagreba. Ubuduće će pristup tim materijalima biti puno lakši. “Nedigitalizirana novinska baština Vjesnikove dokumentacije bit će već u lipnju dostupna korisnicima čitaonice HDA, koji će pokrenuti i njenu digitalizaciju”, najavio nam je Živković. Dodaje i da će, na prijedlog sindikata Vjesnika, Ministarstvo kulture otkupiti ime te dnevne novine za 100 tisuća kuna, za što u idućih 30 dana ima pravo prvokupa. Ne iskoristi li kojim slučajem država taj rok, žig i brend idu u javnu ponudu. Podsjetimo da je Vjesnik htio kupiti londonski Oak Investment u vlasništvu Nikole Frankopana, a kad je vlasnik, Narodne novine d.d., prekinuo pregovore, nakladnik Narodne novine press d.o.o. je otišao u stečaj.

U Nacionalu bez tri minimalca

Puno lošije od Vjesnikovaca, koji su naplatili barem dio svojih potraživanja, prošli su novinari Nacionala. Iako je taj tjednik prestao izlaziti još krajem lipnja 2012. a zaposlenici sredinom srpnja iste godine podnijeli zahtjev za stečajem, nakladnik NCL Media grupa u stečaj je otišao tek krajem ožujka ove godine, unatoč tome što je predstečajni upravitelj ubrzo po prestanku izlaženja zaključio da je stečaj opravdan. Stečajni sudac Trgovačkog suda u Zagrebu odgodio je pokretanje stečaja iz formalnih razloga – na ročištu se, uz većinskog vlasnika i predsjednika uprave Mortiza Von Seefrieda, nije pojavio drugi član uprave odgovoran za poslovanje tvrtke, pa je trebalo pričekati da se sudski imenuje privremena uprava. A dok se taj problem riješio zaposlenici, koji su prethodno dali izvanredni otkaz zbog neisplata plaća, zbog probijanja zakonskih rokova izgubili su pravo da im AORPS isplati barem tri minimalne plaće…

Teško da će se oni namiriti, jer je imovina NCL Media grupe procijenjena na svega 91.000 kuna, a ukupne obveze su oko 15 milijuna kuna. Prema podacima Trgovačkog suda, račun Nacionala je neprekidno blokiran od lipnja 2012. Sud navodi i da “dužnik ima nenaplaćenih potraživanja od kupaca u ukupnoj vrijednosti od 4,6 milijuna kuna i od kupaca u inozemstvu 76.000 kuna. Međutim to je sve upitno s obzirom da je u bruto bilanci vrijednost usklađenja potraživanja od kupaca naznačena sa svotom od 434.500 kuna”. Također se navodi da je dužnik nositelj prava ukupno devet zaštićenih žigova, a da obveze dužnika iznose 7,85 milijuna kuna, kreditne obveze 7,7 milijuna te obveze prema radnicima u neto iznosu 712.000 kuna, te “znatne obveze po osnovi nepodmirenih poreza i doprinosa”. Stečajni upravitelj Nebojša Antolić potvrdio nam je da će se izvještajno ročište održati 5. lipnja.

Za brend Nacionala nema interesa

Kaže da dosad nije imao ozbiljnijih upita za prodaju brenda, te da se konzultirao sa vještacima za intelektualno i industrijsko vlasništvo koji su se negativno izjasnili o njegovoj vrijednosti. Neizvjesna je i sudbina web arhiva Nacionala. Slijedom nagodbe sklopljene nakon dugogodišnjeg sudskog procesa sa Stankom Subotićem Canetom, iz arhive tekstova na još uvijek aktivnom Nacionalovom sajtu izbrisano je nekoliko tekstova o tom kontroverznom poduzetniku. Zacijelo bi još neki slični poduzetnici željeli da napisi o njihovim poslovima zauvijek nestanu, što će se dogoditi ne pojavi li se netko voljan platiti i preuzeti ostavštinu Nacionala. Napokon, za “21. stoljeće” se tek čeka rasprava na zagrebačkom Trgovačkom sudu, zakazana za ponedjeljak, 27. svibnja. Tada će biti donesena odluka o tome hoće li se pokretati stečaj, rekao nam je odvjetnik Emil Havkić, koji zastupa dio bivših zaposlenika. Uz vjerovnike, raspravi bi trebao nazočiti i Marjan Jurleka, direktor tvrtke Miran dan. Jurleka najavljuje da bi dva milijuna kuna novinarskih potraživanja moglo biti namireno kad tvrtka dobije povrat poreza na dodanu vrijednost, no uvjet za to je otvaranje stečaja. Ako pak stečaja ne bude, novac od PDV-a mogao bi otići Digitelu, koji je blokirao račun na tri milijuna kuna. Pojedini novinari 21. stoljeća podnijeli su prijavu DORH-u u kojoj izražavaju sumnju u zakonitost poslovanja tvrtke Miran dan.

Oživljavanje Foruma

Tjednik Forum, koji je lani prestao izlaziti nakon godinu dana izlaženja, mogao bi ponovno oživjeti, makar samo u web- izdanju. Dio bivših zaposlenika okupljenih oko udruge Dom kulture pregovara s Večernjim listom, izdavačem Foruma, o otkupu internet domene forum.tm, gdje žele nastaviti objavljivati svoje tekstove.

Državna novina dužna je i državi

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je kaznenu prijavu protiv Bojana Divjaka, direktora ugaslog lista Vjesnik, kojeg je bivša podružnica Vjesnikovog sindikata prije više od godine dana prijavila zbog neisplaćenih plaća, poreza i doprinosa od veljače 2011. do ožujka 2012. Kao razlog odbacivanja, ODO navodi da je riječ o kaznenom djelu koje se ne progoni po službenoj dužnosti, kao i da ono nije počinjeno s namjerom. Iako je Vlada RH za financiranje Vjesnika za 2011. godinu izdvojila 18 milijuna kuna, Divjak se na ODO-u branio kako taj iznos nije mogao pokriti troškove izlaženja lista i plaća zaposlenika. Prije gašenja, list je imao nakladu oko 2000 primjeraka. “Nije mi jasno zbog čega Općinsko državno odvjetništvo nije htjelo voditi ovaj postupak po službenoj dužnosti, iako me previše ne iznenađuje. Međutim, možda se treba zamisliti nad tim da je oštećen državni proračun, a Divjak je bio direktor tvrtke u državnom vlasništvu koja nije podmirivala obveze ne samo prema radnicima, nego i državi. Ovo pokazuje i nebrigu institucija prema novcu poreznih obveznika koji su izdvajali milijune za Vjesnik, iza kojeg su ostali brojni repovi. Činjenica je i da je nekoliko direktora osuđeno zbog neisplate plaća, poreza i doprinosa, ali koliko znam, radilo se samo o privatnim tvrtkama. Izgleda i da u ovoj državi i dalje ima nedodirljivih, a takvim smatram i Šeksovog nećaka Divjaka”, rekla nam je Biljana Bašić, predsjednica bivše Vjesnikove sindikalne podružnice, koja očekuje da će “kazneni progon protiv Divjaka sada preuzeti Sindikat novinara Hrvatske i time uputiti jasnu poruku da se u medijima neispunjenje obveza prema djelatnicima i državi ne smije tolerirati”.

Podijeli

Odgovori

Top