Znanstvenici tvrde da dupini od svih životinja imaju najdulje pamte, prenosi u srijedu BBC. Američki znanstvenici došli su do otkrića da dupini mogu prepoznati zvuke svojih bivših partnera i partnerica i 20 godina nakon razdvajanja. Tvrde da je takvo dugo pamćenje plod složenih socijalnih veza razvijenih u dupina. Rezultati njihova istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the Royal Socitey.
Stručnjaci su proučavali ponašanje 56 dupina u zatočeništvu koje se zbog uzgoja selilo u šest različitih zooloških vrtova i akvaparkova u SAD-u i Bermudi. Godinama su se vodili podaci koji su od tih dupina živjeli u parovima i snimali se zvukovi koje proizvode. Znanstvenici su potom preko podvodnih zvučnika dupinima emitirali snimke zvukova njihovih bivših partnera i mjerili njihovu reakciju. “Pokazalo se da dupini suočeni s njima poznatim zvukom dulje vrijeme borave ispred zvučnika”, kazao je Jason Bruck sa sveučilišta u Chicagu. “Ako im zvuk nije poznat, uglavnom ignoriraju ono što im ‘sviram'”, kazao je Bruck. Do sada ni jedna studija nije pokazala životinjsku vrstu s tako dugim pamćenjem, kazao je i posebno podvukao slučaj dviju ženski, Allie i Bailey. Kao vrlo mlade živjele su zajedno na Floridi. Bailey je sada na Floridi i reagirala je na zvuk svoje prijateljice iako nisu bile u kontaktu 20 godina i šest mjeseci.
Znanstvenici vjeruju da je složena priroda društvenih sustava dupina razlog za ovako dugo pamćenje. Dupini žive u oceanima i prirodno im je da napuštaju jednu grupu i priključuju se drugoj mnogo puta u životnom vijeku. “Njima je važno da se prisjete zvuka dupina s kojima su se prije susretali kako bi mogli odlučiti hoće li im se pridružiti ili ih izbjeći iz nekog razloga”, kaže Bruck.
Ova studija pokazuje da su kognitivne sposobnosti dupina u rangu onih ljudi, slonova ili čimpanzi. Poznato je da slonovi imaju dugo pamćenje, također do 20 godina, ali nema dokaza da se ta sposobnost proteže izvan slonovske obitelji u kojoj žive. Dupini, pak, pamte i obitelj i neznance. Nedavno je objavljena posebna studija koja je pokazala da poznati zvižduci dupina vjerojatno imaju istu svrhu kao imena kod ljudi.
