Edukacija uvijek! To je sukus okruglog stola na temu “Mogu li interne edukacije ostvariti kvalitetu eksternih edukacija i obratno”, koju su u sklopu Tjedna cjeloživotnog učenja organizirali Agencija za strukovno obrazovanje odraslih, portal EduCentar i Veleučilište VERN.
Ono što pri tome treba imati na umu, a često nije tako, jeste da dodatnu edukaciju treba promatrati kao ulaganje u budućnost kompanije, a ne kao trošak što posebno dolazi do izražaja u izazovnim vremenima kao što je sada. Naravno, često puta se dogodi kako se edukacijske potrebe poslodavca i zaposlenika razlikuju pa je potrebno uložiti dodatni napor u dobro iskomunicirane ciljeve i potrebe edukacije.
Tako u odnosu na prošlu godinu, kada je dodatnu edukaciju pohađalo 73% posloprimaca, ove godine dodatno se obrazovalo 68% ispitanika. Trećina ispitanika (32%) nikada nije pohađala dodatne edukacije. Uslijed gospodarske krize, 39% poslodavaca je i ove godine smanjilo financijska izdvajanja za edukaciju. No, prošle godine je taj postotak bio znatno veći, čak 62%.
Interna ili eksterna komunikacija? Koju vrstu edukacije odabrati ovisi o potrebama kompanije ali i zaposlenika kao i ciljevima.
“Interni treneri najbolje poznaju nedostatke i snage zaposlenika te je tako interna edukacija često najbolji izvor novih znanja. No, eksterni treneri imaju širu, objektivnu percepciju organizacije i njenih zaposlenika. Dobar omjer internih i eksternih edukacija najbolje će doprinijeti organizaciji”, zaključuje Gordana Matković, direktorica EducaMix d.o.o., agencije specijalizirane za poslovnu edukaciju.
Nažalost, otkako je Hrvatska u okovima krize došlo je do pada eksternih edukacija, a sve zbog uštede – iako je to, na dulje staze, najskuplja opcija za korporaciju. No, kako bi ipak nešto uštedjele, a opet educirale djelatnike, na takvu vrstu edukacija šalju manji broj djelatnika koji nakon okončanja školovanja educiraju kolege u sklopu internih edukacija. No, i takva vrsta edukacije mora se uzeti s rezervom jer sve ovisi o branši kojom se tvrtka bavi. Tako tvrtke koje su usko specijalizirane za neko područje preferiraju internu edukaciju jer njihovi stručnjaci najbolje poznaju tehnologiju rada. Problem može predstavljati koliko zaposlenici mogu ozbiljno shvatiti svoje kolege s kojima su u svakodnevnoj intereakciji, na edukacijama. Takvu edukaciju često zaposlenici ne shvaćaju ozbiljno.
Na okruglom stolu predstavljeni su rezultati istraživanja o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije u Hrvatskoj koje su u suradnji proveli portali EduCentar i MojPosao na više od 500 posloprimaca i 50 poslodavaca.
Interesantno, svega trećina posloprimaca (34%) smatra da njihovo formalno obrazovanje daje dovoljno dobru podlogu za izvršavanje radnih zadatka, za razliku od 39 posto poslodavaca smatra da formalno obrazovanje njihovih zaposlenika daje dobro podlogu za obavljanje posla.
U odnosu na prošlu godinu, vidljivo je da poslodavci gube povjerenje u formalni sustav školovanja kao mjesto kvalitetne pripreme za tržište rada. U prošlogodišnjem istraživanju, svega 3% poslodavaca izjavilo je kako formalni sustav pruža nezadovoljavajuću razinu edukacije, dok ih je ove godine 12%. No, treba imati na umu da malo više od polovice poslodavaca (53%) smatra da dobre kadrove daju fakulteti tehničkih znanosti (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje te ostali), a slijede fakulteti društvenih znanosti (33%).
Rezultati istraživanja također su pokazali i da na odluku poslodavca o (ne)zapošljavanju snažno utječe podatak je li kandidat pohađao dodatnu edukaciju. Ta informacija snažno ili u određenoj mjeri utječe na čak 75% poslodavaca, dok 20% njih tvrdi da im dodatna edukacija ne igra ulogu prilikom zapošljavanja. Znatan broj poslodavaca bio bi skloniji više ulagati u profesionalnu edukaciju kada bi i zaposlenici u njoj financijski participirali – 45% poslodavaca smatra da bi financijskom participacijom u trošku profesionalne edukacije zaposlenici bili više motivirani za pohađanje.
Unatoč razvoju tehnologije, polovica ispitanika (52%) preferira fizičku naspram online nastave. Za 36% ispitanika oblik edukacije nije bitan, dok 11% preferira online edukaciju. Tek 1% ispitanika nije zainteresirano za edukaciju, u kakvom god obliku ona bila.
Na okruglom stolu sudjelovali su voditelji odjela za upravljanje ljudskim resursima hrvatskih tvrtki, te predstavnici škola i obrazovnih ustanova:
Marta Račić, voditeljica VERN Akademije
Katarina Cindrić, direktorica škole stranih jezika Prospero
Gordana Matković, direktorica EducaMix d.o.o., agencije specijalizirane za poslovnu edukaciju
Nela Bučević, direktorica Odjela ljudskih resursa METRO Cash&Carry
Mirna Rotim, direktorica Odjela za upravljanje ljudskim potencijalima, APIS IT
Rebeka Vujasinović, stručni suradnik za upravljanje ljudskih potencijalima, Triglav osiguranje d.d.
