– Javni i otvoreni regionalni dijalog o razvoju infrastrukture, kako prometne, tako i društvene i političke, pretpostavka je za razvoj logističkog poslovanja, kao perspektivne grane gospodarstva koja otvara nova i stalna radna mjesta – istaknuo je na otvaranju konferencije član Uprave HŽ Infrastrukture, Ivan Matasić.
– Interes stranih i domaćih tvrtki za ulaganje u regionalnu infrastrukturu mora biti iskorišten, a odgovornost za to leži na gospodarskim i političkim elitama – dodao je Matasić. Jedino tako, ustvrdio je, mogu se iskoristiti svi potencijali regije kao je spojnice istoka i zapada. Pretpostavka razvoja infrastrukture su i financijska sredstva država, zainteresiranih tvrtki, ali i EU, a pri tome je ključno i informiranje javnosti koja treba dati podršku projektima od nacionalne važnosti, te definicija institucija koje će biti odgovorne za provođenje razvojnih programa.
U sklopu okruglog stola o značaju političkog faktora za razvoj regionalne logističke infrastrukture Matasić je još jednom naglasio kako se valja orijentirati na ono što klijenti i korisnici infrastrukture žele, a političke elite ulaganja trebaju usmjeriti tamo gdje će biti najefikasnija. Kada se govori o ulaganjima jedno od ključnih pitanja je, dodao je Matasić, i kako iskoristiti fondove EU i stručno znanje iz zemalja koje su već prošle proces pristupanja Uniji.
Prelazak s pomorskog na željeznički promet
O investicijama u infrastrukturu govorio je i Johannes Luedwig, generalni direktor Udruženja europskih željeznica i infrastrukturnih poduzeća. Luedwig je najavio da će se u skorijoj budućnosti veliki dio prometa s istočnog Mediterana prebaciti s pomorskog na željeznički promet te stoga treba razvijati željezničku mrežu u središnjoj Europi.
– Bez investicija, nema budućnosti, jer ono što se izgradi danas koristit će se i za 10 godina – naglasio je i dodao da se ulaganja u prometnu infrastrukturu razlikuju od zemlje do zemlje. Tako, unatoč rastućim potrebama, zemlje EU, ali i središnje i istočne Europe više ulažu u cestovnu, nego u željezničku infrastrukturu, pri čemu efikasnost i produktivnost cestovne infrastrukture pada, a željezničke raste.
– To je suprotno zakonima ponude i potražnje, i načinu funkcioniranja tržišta, ali se događa – kazao je Luedwig i pozvao zemlje regije da iskoriste različite modele financiranja cestovne infrastrukture, kao na primjer, koncesije, kako bi u proračunu ostalo više sredstava za ulaganja u željezničku infrastrukturu.
Prilika za regiju
Na to se nadovezao Franco Castagnetti, predsjednik Uprave New Opera Aisbl, koji je ustvrdio da se pomorski promet u posljednjih šest godina udvostručio, ali da u kopnenom transportu unatoč tome nije bilo značajnih promjena. Također, sadašnja prometna infrastruktura u Europi ide pravcem sjever-jug, a pravac istok-zapad postaje sve važniji i nameće potrebu razvoja prikladne infrastrukture, u čemu vidi i priliku za regiju.
Kako će Hrvatska pokušati zadovoljiti te potrebe, odgovorio je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Tomislav Mihotić, koji je istaknuo da se u narednom razdoblju u razvoj lučke, željezničke, vodne te zračne prometne infrastrukture planira, što kroz EU fondove, što kroz koncesije i javno-privatno partnerstvo, uložiti nekoliko milijardi eura, s time da će u sljedećih 10 godina prioritet biti razvoj morskih luka i s njima povezanih željeznica. Naglasio je da je u proteklom razdoblju prioritet bio razvoj autocesta, pri čemu je od planiranih 1.500 kilometara realizirano oko 1.200. Što se razvoja željezničke mreže tiče, najznačajniji projekt je Rijeka – Zagreb – Budimpešta, čija će izgradnja i rekonstrukcija stajati ukupno 3,55 milijarde eura, a u tijeku je i natječaj za koncesionara Zračne luke Zagreb, koji će izgraditi terminal za pet milijuna putnika godišnje, čija je ukupna vrijednost oko 300 milijuna eura, dok se u pomorske luke planira uložiti oko 500 milijuna eura, kazao je Mihotić.
– Uloga EU u procesu razvoja infrastrukture je pripremiti države regije za ulazak u EU kroz osiguravanje izmjene i primjene zakona, te uspostava institucija i regulatora neovisnih o politici – kazao je Frank Jost predsjedavajući radne grupe za integraciju u željeznički sustav EU. Istaknuo je da se EU zalaže za otvoren pristup različitih operatera željezničkoj infrastrukturi, a država mora promijeniti svoju dosadašnju ulogu i postati moderator između neovisnog regulatora i sudionika na tržištu.
