Predsjednik Udruge Darinko Bago predlaže izradu analize prednosti i slabosti hrvatskog izvoznog sektora kako bi se dobre strane razvile, a loše korigirale te kako bi izvoznici znali što ih čeka nakon ulaska u EU. Neke od tema koje zanimaju izvoznike su posljedice ulaska u EU na poslovanje sa zemljama CEFTA-e, pravila unutarnjeg tržišta te informacije o dostupnosti kapitala. Savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za gospodarstvo Boris Cota upozorava da se ulazak u EU ne mora pozitivno odraziti na vanjskotrgovinsku bilancu što su osjetile mnoge zemlje koje su se pridružile EU-u, a nisu bile izvozno konkurentne. To se, kaže Cota, može dogoditi i Hrvatskoj čija nekonkurentnost proizlazi iz visokih troškova rada odnosno rasta plaća većeg od rasta produktivnosti.
Nova Vlada morat će zvati MMF
Oprezan u pogledu hrvatskih izvoznih perspektiva je i potpredsjednik Hrvatskih izvoznika Ante Babić koji smatra da će se oni koji budu formirali vladu nakon izbora, začuditi kakvo stanje ih je dočekalo te će u pomoć morati zvati MMF. Smatra da nadu ne nude programi političkih stranaka ni ljudi koji ih zastupaju. Jedinom nadom, dodaje, ipak se nameće ulazak u EU i to zato što će strana poduzeća, koja žele poslovati u Hrvatskoj, moći, koristeći europsko pravo, izbjeći zamke pravne nesigurnosti u Hrvatskoj.Potpredsjednik Vlade Domagoj Milošević odgovora da se Hrvatskoj ulaskom u EU otvaraju velike prilike, da nam MMF ne treba i da se možemo pohvaliti makroekonomskom stabilnošću. Kaže i da gospodarske teme čine polovicu izbornog programa HDZ-a.Za hrvatske izvoznike u zemlje CEFTA-e, prema Miloševićevim riječima, ništa se bitno neće promijeniti osim šestomjesečnog razdoblja nakon ulaska kad će biti nešto skuplje poslovanje sa Srbijom.Optimizam vladajućih, kaže Milošević, nije lakomislenost i zasniva se na na svemu što je Vlada dosad učinila za olakšanje poslovanja, a hrvatskim adutima smatra i geostrateški položaj te dobru infrastrukturu.
Hrvatska nekonkurentna država
No predsjednik HUP-a Ivan Ergović tvrdi da hrvatsko gospodarstvo kako izgleda danas, nema većih izgleda u EU-u. Kako možemo reći da je dobro ako se od svih najsporije oporavljamo i nemamo greenfield investicija, a neće ih ni biti jer smo nekonkurentna zemlja, kaže Ergović. Najveći problem za njega je nelikvidnost.Ulazak u EU, napominje, donosi nova pravila, jaču konkurenciju, ali i, primjerice, ukidanje dvostrukih kontrola kvalitete i uklanjanje carinskih zapreka. Velik posao čeka administraciju, koja po Ergovićevom mišljenju, mora pomoći izvoznicima tumačeći i upoznavajući ih s pravilima i propisima EU-a.Posebna tema rasprave bio je prikriveni državni protekcionizam. Izvoznici smatraju da slobodno tržište u natječajima javnog sektora u EU-u zapravo ne postoji pri čemu pozivaju državu da zaštiti domaće proizvođače pri dodjeli poslova kako bi stekli reference za nastup u Europi.
