Erste Group prva je banka sa sjedištem u Austriji i srednjoj i istočnoj Europi koja se pridružila inicijativi Ujedinjenih naroda – Savez banaka s neto-nula emisija (Net-Zero Banking Alliance, NZBA). Pridruživanjem se bankarska grupa obvezuje uskladiti svoj kreditni i investicijski portfelj s neto nultim emisijama najkasnije do 2050. godine. Pored pristupanja Savezu za bankarstvo s neto nula emisija, Erste Group se istodobno pridružio Financijskoj inicijativi UN-ovog programa zaštite okoliša (UNEP FI) te je potpisao Načela odgovornog bankarstva UN-a. Poduzimajući ove korake, Erste Group postavlja novu prekretnicu u svojim politikama i aktivnostima održivog poslovanja, nakon što je usvojio novu politiku za korištenje ugljena te se pridružio inicijativi Europske unije „Obećanje o zelenoj potrošnji“ i „Partnerstvu financijskih institucija za obračun emisije ugljika“ (PCAF). Do 2023. godine, Erste Group planira biti klimatski neutralan u svojim poslovnim operacijama.
“Odlični rezultati poslovanja koje smo postigli u trećem tromjesečju, doveli su nas u pogodnu poziciju da se punom energijom posvetimo važnim strateškim inicijativama u području održivog poslovanja,” objašnjava Bernd Spalt, predsjednik uprave Erste Groupa. “Udruživanje snaga s drugim velikim institucijama pod vodstvom Ujedinjenih naroda pomaže nam u našim naporima da ojačamo financiranje za postizanje zelenije budućnosti i smanjimo emisije. Radi se o zadatku stoljeća, a to je klimatska neutralnost. Nastavljamo našim putem k tome da postanemo banka koja je još više usredotočena na održivo poslovanje – i u tome prednjačimo.”
Općenito, Erste Group ima nisku izloženost od nešto više od 1% svog ukupnog kreditnog portfelja prema industrijama s intenzivnim emisijama štetnih plinova kao što su proizvodnja energije na bazi ugljena, proizvodnja pare, proizvodnja cementa, stočarstvo ili gospodarenje otpadom. Erste Group ima vrlo dobru polaznu točku za postizanje svoje neto-nulte obveze: ukupni financirani intenzitet emisije Grupe je nešto ispod 100 CO2e po euru, što odražava uravnoteženu, regionalnu i sektorsku distribuciju svog kreditnog portfelja.
Jasna predanost neto nultoj emisiji
Ukupno više od 80 banaka iz 36 zemalja dio je Saveza banaka s neto-nula emisija. Uz ukupnu imovinu svojih članica, koja iznosi približno 64 bilijuna USD, Savez predstavlja oko 40% ukupne svjetske bankarske imovine.
Članice Saveza obvezuju se na postavljanje privremenih ciljeva smanjenja emisija temeljenih na scenariju za 2030. godinu (ili ranije) za sektore s najvećim utjecajem, tj. sektore s najintenzivnijim stakleničkim plinovima i s najvećim emisijama. Osim toga, stroge smjernice za izvještavanje primjenjuju se na godišnje izvješće o emisijama i intenzitetima emisija ili izvještavanje o napretku u odnosu na tranzicijsku strategiju koja se revidira na razini upravnih odbora.
Erste Group mora razviti početne ciljeve u roku od 18 mjeseci (prvo u svom izvješću o održivosti za 2022. godinu), uzimajući u obzir najsnažnije dostupne smjernice utemeljene na znanosti, a zatim ih objaviti u godišnjem izvješću.
Obećavajući izgledi za regiju srednje i istočne Europe (CEE)
Tijekom proteklog tromjesečja, izgledi za gospodarski rast za ključna tržišta Erste Groupa u regiji srednje i istočne Europe u 2021. godini ponovno su zabilježili porast, s 3 – 7 % na 3,3 – 7,5 %. Očekuje se da će razvoj ostalih gospodarskih pokazatelja varirati ovisno o mjerama politika vezanih za Covid-19 koje su uspostavile vlade i/ili postupnom ukidanju državnih potpora. Očekuje se blagi rast stope nezaposlenosti, ali bi u Češkoj i Mađarskoj ta stopa trebala ostati među najnižima u Europskoj uniji. Predviđa se da će stope inflacije rasti u svim geografskim područjima. U većini zemalja, održiva konkurentnost bi ponovno trebala rezultirati održivim saldom tekućih računa. Fiskalna situacija bi se također trebala ponovno poboljšati nakon značajnih proračunskih deficita zabilježenih u 2020. godini.
Kao dio ambicioznog plana da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, Europska unija je u srpnju 2021. godine usvojila niz prijedloga koji bi omogućili smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% (u usporedbi s razinama iz 1990. godine) do 2030. godine. Postizanje ovog smanjenja zahtijevat će velika ulaganja u cijelom gospodarstvu. Iz Fonda za oporavak Europske unije, vlade u srednjoj i istočnoj Europi mogu povući značajna sredstva u rasponu od 3,3% BDP-a u Češkoj do preko 13% BDP-a u Rumunjskoj i Hrvatskoj. U regiji srednje i istočne Europe, 52% tih sredstava namijenjeno je zelenim investicijama – u usporedbi s 43% u eurozoni.
