Njegova organizacija MEDEF ujedno je i najveća udruga poslodavaca u Francuskoj, duge povijesti koja kolektivno pregovara s vladom i sindikatima te lobira za interese francuskih poduzetnika na svim razinama. Ima 700.000 članova (90% članova su mala i srednja poduzeća) te 80 granskih i 148 lokalnih udruženja. S Julienom smo razgovarali o aktualnim pitanjima koje muče Francusku poput konstantnog rasta nezaposlenosti i novih poreznih nameta koji su došli sa startom vlade predsjednika Francoisa Hollandea. Julienove aktivnosti vezuju se uz lobiranje i socijalni dijalog. Član je Odbora EU za socijalni dijalog, a također predstavlja MEDEF u Odboru za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja BIAC-a (Business and Industry Advisory Committee). Područje njegovih aktivnosti uključuje i problematiku europskih radničkih vijeća, radno vrijeme, industrijske odnose te područje tržišta rada u cjelini.
Koja je zadaća Vaše organizacije?
Glavna zadaća moje organizacije jest da pregovaramo o kolektivnim ugovorima sa sindikatima, o socijalnoj zaštiti i ostalim temama vezanima uz tržište rada.
Kakav odnos imate s vladom? Često se interesi vlade i poduzetnika ne podudaraju pa organizacije ovakvog tipa ulaze u sukobe s vladajućima.
Na ovo pitanje se ne može jednostrano odgovoriti. O nekim pitanjima imamo isto mišljenje kao i vlada pa nema razloga zašto bi bili u lošim odnosima. S druge strane, o nekim temama nemamo isto mišljenje pa među nama znaju izbiti tenzije. Primjerice, imali smo jako loše odnose s vladom 1998. godine jer su usvojili propise o radnom vremenu koji su po nama bili užasni. To je bio rat između vlade i MEDEF-a ali nije potrajao dugo jer je Vlada te propise odlučila izmijeniti.
O kojim problemima sada pregovarate?
Trenutačno pregovaramo sa sindikatima o velikoj promjeni pravila vezanih za tržište rada. Pregovara se o promjeni nekih stavki vezanih uz industriju i ako u siječnju pregovori uspiju doći će na odobrenje vlade. Možda opet izbiju tenzije jer će vlada htjeti nešto mijenjati, ali to je uvijek tako.
Stopa nezaposlenosti u Francuskoj iznosi oko 10, a kod mladih čak 22 posto. Slažete li se s vladinim mjerama smanjenja nezaposlenosti?
Predložili smo nekoliko konkretnih koraka, a oni uključuju i mjere smanjenja nezaposlenosti kod mladih. Prošlog mjeseca smo potpisali Generacijski ugovor sa sindikatima koji izravno povezuje zapošljavanje mladih s brojem umirovljenih u državnim kompanijama. Pregovaramo o reformama u školstvu. Želimo postići i da tržište rada bude općenito fleksibilnije, jer su pravila sada prekomplicirana.
Kako će na francuske tvrtke utjecati novi porezni nameti koje je uvela vlada predsjednika Hollandea?
Mislimo da su pogriješili i da nova porezna politika ne ide u dobrom smjeru. Nova strategija vlade pokazuje kako oni dvije trećine javne kase u sljedećoj godini misle napuniti porezima, a jedna trećina trebala bi doći od ušteda, odnosno od rezanja troškova javne uprave. Mi smatramo da je to krivo i da bi strategija trebala biti obrnuta. To znači da bi dvije trećine novca trebalo prikupiti rezanjem troškova. Mislimo da bi to bilo izvedivo s obzirom na veličinu javnog sektora u Francuskoj i njihova prekomjerna trošenja novca. Ovakva povećanja poreza koje je donijela nova vlada samo će još više opteretiti privatne kompanije koje su i sada u izrazito lošoj poziciji. Sada smo među dvije ili tri europske države s najvećim porezima i ne možemo biti konkurentni. Upravo zbog toga privatne kompanije su potaknute da odu iz Francuske.
Slično je i u ostalim državama EU no smatrate kako je za Hrvatsku dobro da ulazi u tu zajednicu. Rekli ste da će EU upirati prstom u hrvatsku Vladu i da će ona zbog toga morati promijeniti načine razmišljanja i upravljanja državom.
Ono što želim reći jest da je politika Europske unije u rukovođenjima država dobra. Možda prije deset godina i nije bila dobra, ali zahvaljujući krizi i rastu deficita, počelo se više nadzirati članice. Podigla se razina svjesnosti i sada kao da svi paze koji će korak povući. To bi se trebalo odraziti i na Hrvatsku jer EU daje novac za određene programe, a ako se taj novac dobro ne ulaže, EU će to primjetiti i Hrvatska će morati vratiti novac. Takav sustav potiče vlade da maksimalno poboljšaju administraciju.
