Europska komisija poručila je zemljama članicama da se usredotoče na reforme koje potiču rast i zapošljavanje kako bi se Europa izvukla iz krize i riješila gorući problem nezaposlenosti među mladima.
“Sada je trenutak da ubrzamo temeljne ekonomske reforme i time osiguramo temelje za rast i radna mjesta koje naši građani a posebno naši mladi tjeskobno očekuju”, upozorio je predsjednik EK Jose Manuel Barroso.
“Samo se tako mogu riješiti dvije dugoročne posljedice krize – ozbiljno narušena konkurentnost mnogih zemalja članica i tvrdokorna nezaposlenost, sa svim svojim posljedicama po društvo”, dodao je.
Analiza pokazuje da su mnoge zemlje EU-a već postigle značajan napredak u procesu fiskalne konsolidacije i da provode reforme kako bi poboljšale konkurentost, iako se tempo i efikasnost tih nastojanja razlikuje od zemlje do zemlje, konstatirao je Bruxelles.
Napominju da bi se proces konsolidacije trebao nastaviti, ali drugačijim tempom, kao i rješavanje preostalih slabosti u bankovnom sektoru.
Veliki je izazov danas suzbijanje rastuće nezaposlenosti, posebno među mladima, kroz pojačanu primjenu aktivnih mjera na tržištu rada odnosno kroz reforme sustava profesionalnog i strukovnog obrazovanja kako bi građani u potrazi za poslom posjedovali vještine koje će im pomoći da nađu posao, ističu u Komisiji.
Vlade imaju prostora i za dodatne mjere koje će kompanije potaknuti na ulaganja i na otvaranje novih radnih mjesta, smatraju u EK. Izdvajaju pojačano natjecanje na tržištima proizvoda i usluga i poticanje ulaganja u istraživanja, inovacije i efikasnu potrošnju resursa.
Komisija je objavila preporuke za pojedinačne zemlje članice i za cijelu Europsku uniju u sklopu Europskog semestra, okvira za usklađivanje ekonomske politike i za reforme.
Napredak zemalja procjenjuje se i formuliraju preporuke na temelju ciljeva koje je EU odredila za razdoblje do 2020. Cilja se tako stopa zaposlenosti od 75 posto i povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj na protuvrijednost tri posto BDP-a.
Emisija štetnih plinova trebala bi biti smanjena za 20 posto u odnosu na razine iz 1990. dok bi udio obnovljivih izvora u potrošnji energije trebao biti povećan na 20 posto a stopa efikasne potrošnje energije za 20 posto.
Udi mladih koji napuštaju školovanje trebao bi se smanjiti na 10 posto dok bi se udio visoko obrazovanih trebao povećati na 40 posto.
