Europska komisija objavila je nacionalno izvješće Standardnog Eurobarometra za Hrvatsku – javno mnijenje u Europskoj uniji za jesen 2018. godine. Naručitelj istraživanja je Glavna uprava za komunikaciju Europske komisije, a provedbu je organizirao Kantar Belgium S.A. Odgovore u Hrvatskoj prikupljala je agencija HENDAL.
U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u razdoblju od 8. do 19. studenoga 2018. godine na reprezentativnom uzorku građana starijih od 15 godina koji je u Hrvatskoj obuhvatio 1011 građana. Ovo je 90. po redu izvješće Eurobarometra, a 29. po redu kojim je obuhvaćena i Hrvatska.
U proteklih se godinu dana pozitivna predodžba o EU-u u Hrvatskoj povećala za osam postotnih bodova, a na razini EU28 za tri postotna boda. I hrvatski i europski ispitanici u natpolovičnoj se većini zalažu za jaču Uniju s jedinstvenim politikama na europskoj razini. Njihovi se stavovi znatno razlikuju samo kada je riječ o nastavku proširenja EU-a na druge zemlje i o monetarnoj uniji. Kao i drugim europskim ispitanicima, i hrvatskima je daleko najvažnije postignuće Europske unije slobodno kretanje ljudi, robe i usluga unutar EU-a.
Nezaposlenost je i za hrvatske ispitanike najveća poteškoća s kojom se Hrvatska suočava, dok je na drugome mjestu gospodarsko stanje u zemlji, a na trećemu rast cijena.
Od ponuđenih vrijednosti hrvatskim ispitanicima osobno su najvažnije mir, poštovanje ljudskog života, ljudska prava i osobna sloboda.
Kada je riječ o povjerenju u medije, hrvatski i europski ispitanici najviše vjeruju radiju (50 %) i televiziji (50 %), dok povjerenje u vijesti s interneta – a osobito s internetskih društvenih mreža – pada i među hrvatskim ispitanicima i na razini EU28, iako im hrvatski ispitanici (39 %) vjeruju nešto više nego prosječni europski ispitanik (32 %).
U proteklih se godinu dana broj onih koji o EU-u imaju pozitivno mišljenje u Hrvatskoj povećao za čak osam postotnih bodova i više ih je no dvostruko više od onih koji o EU-u misle loše. Na toliki obrat prethodno negativnog trenda utjecaj možda ima i to što se novac iz europskih fondova sada nešto bolje koristi nego prije godinu dana, ali ponajviše vjerojatno to što su mnogi, nezaposleni ili nezadovoljni niskom plaćom i nesigurnim radnim mjestom, zahvaljujući članstvu u EU-u imali priliku potražiti bolji život u drugim državama članicama. Potvrđuje to i podatak da upravo slobodu putovanja, studiranja i rada bilo gdje u EU-u Hrvati smatraju daleko najvažnijim postignućem europske integracije.
