Korištenje sredstava europskih fondova bilo je moguće i u pretpristupnom razdoblju, ali su oni prije svega bili namijenjeni uspostavi institucija i pripremama za članstvo, a radilo se i o znatno manjim iznosima.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju stanje će biti drastično promijenjeno. Dok je primjerice u razdoblju 2006. – 2013. iz pretpristupnog programa IPA Hrvatska na raspolaganju imala oko 150 milijuna eura na godišnjoj razini, prijedlog financijske alokacije za Hrvatsku u sljedećoj financijskoj perspektivi 2014. – 2020. iznosi 13,7 milijardi eura, od čega je za provedbu kohezijske politike predviđeno 9,36 milijardi eura. Radi se o, za Hrvatsku, nemalim sredstvima koja je potrebno znati i moći iskoristiti, a o prioritetima odlučuje sama Hrvatska.
Prva će na testu korištenja sredstava biti sasvim sigurno državna administracija koja ima zadatak uspostaviti sustav korištenja fondova, utvrditi prioritete, definirati kriterije te provoditi kontrole. U administrativnom smislu radi se o iznimno velikom poslu koji je bio veliki izazov i za bolje organizirane administracije negoli je to hrvatska. Na podjednakoj kušnji naći će se i institucije lokalne i regionalne samouprave koje će trebati osmisliti, izraditi te osigurati financiranje brojnih projekata.
Ključ uspješnoga korištenja europskih fondova leži u reformi administracije i uklanjanju brojnih administrativnih prepreka koje su i do sada otežavale važnije investicije. Važno je ne zaboraviti da se o korištenju fondova u velikoj mjeri odlučuje u Zagrebu, a ne u Bruxellesu.
Osim za administraciju, korištenje EU fondova bit će veliki izazov i za hrvatske poduzetnike. Osmisliti projekt, izraditi dokumentaciju, skupiti potrebnu papirologiju, osigurati financijska sredstva, provesti projekt unutar rokova utvrđenih ugovorom i na način utvrđen ugovorom zadaća je poduzetnika. Važno je imati na umu da financiranje projekta mora osigurati poduzetnik, a u pravilu tek kada je projekt završen i kada je provedena kontrola, izvršit će se povrat dijela sredstava. Sufinanciranje je jedno od temeljnih načela korištenja EU fondova, a poduzetnik uvijek mora uložiti dio svojih sredstava.
Strateško je planiranje od iznimne važnosti u korištenju EU fondova, i to i na razini središnje države, lokalne i regionalne samouprave, i na razini pojedinačne tvrtke. Svaki potencijalni korisnik trebao bi definirati svoje potrebe za naredno sedmogodišnje razdoblje i potom istražiti mogućnosti za njihovo financiranje iz sredstava europskih fondova. Realizacija EU projekta zahtjevan je posao, ali nije nemoguća misija.
Opći okvir pravila u korištenju sredstava utvrđuje se postizanjem dogovora između zemalja članica u Bruxellesu, nakon čega je svaka zemlja obvezna izvršiti programiranje odnosno definirati prioritete, mjere, kriterije te sektore koje želi financirati. Zbog toga je faza programiranja ključna za pozicioniranje pojedinih sektora. Važno je ne zaboraviti da su, iako ni velike tvrtke nisu isključene, u središtu interesa europskih fondova mala i srednja poduzeća.
Mogućnosti financiranja iz europskih sredstava u pravilu se utvrđuju za sedmogodišnje razdoblje koje se naziva „financijska perspektiva“, što potencijalnim korisnicima ostavlja dovoljno prostora za planiranje. Hrvatska je specifičnost ulazak pred kraj postojeće perspektive (2006. – 2013.).
Od 2014. godine Hrvatskoj će na raspolaganju biti pet fondova:
Europski fond za regionalni razvoj
Kohezijski fond
Europski socijalni fond
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.
Najveće mogućnosti financiranja poslovnog sektora postoje unutar Europskog fonda za regionalni razvoj čija je svrha jačanje ekonomske i socijalne kohezije i smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Najznačajniji dio sredstava ovog fonda izdvaja se za potporu u sektoru transporta, istraživanje i razvoj te zaštitu okoliša.
Kohezijski fond namijenjen je manje razvijenim državama, a odnosi se na velike infrastrukturne projekte u sektoru transporta i zaštite okoliša.
Cilj je Europskog socijalnog fonda promicanje zapošljavanja, investicije u obrazovanje i cjeloživotno učenje, promicanje socijalne uključivosti i borba protiv siromaštva te jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije.
O svakom od navedenih fondova više informacija u jednom od narednih komorskih blogova.
Piše: Ružica Gelo, direktorica Centra za EU
