U Hrvatskoj danas ima 13 aktivnih vrsta povlaštenih mirovina a gotovo najveću pažnju javnosti privlače tzv. saborske mirovine, one koje dobivaju osobe koje su neko vrijeme bile na političkim funkcijama ili su bili članovi vlade i sl. Evo mišljenja građana:
Političari ne trebaju biti povlašteni
Političke funkcije ne mogu biti podloga za povlaštene mirovine, uvjeti za stjecanje mirovine političara trebaju biti jednaki kao za sve, utemeljeni na radu i plaćanju doprinosa – 84 posto političke funkcije trebaju biti među kriterijima za povlaštenu mirovinu – 6 posto ne zna, dok je neopredjeljeno 10 posto građana.
Da nema nikakvih razloga da ljudi koji su bili na političkim funkcijama imaju mirovinu po drukčijem / povoljnijem sustavu od onih koji su odradili svoj radni vijek ističe najviše ispitanika u Dalmaciji (89 posto), Zagrebu s okolicom (88 posto), tu su i sve dobne skupine starije od 25 godina (86 do 89 posto), a tako misli i većina sa srednjim i visokim obrazovanjem (oko 87 posto).
Kako će nam izgledati starost?
Drugo se pitanje odnosilo na osobnu zabrinutost građana vezanu uz njihova primanja „u starosti“
– smatrate li da Vam mirovina sada, ili ona koju očekujete umirovljenjem, može osigurati pristojan život? (mišljenja su iskazana na skali od 1 – uopće nisam zabrinut do 10 – jako sam zabrinut). Dobivena je prosječna ocjena 7,0 ( kod osoba starih između 45 i 54 godine – čak 8,1) a prevedeno u postotke uopće nije zabrinuto tek 11 posto građana. Malo zabrinutih je 23 posto, dosta zabrinutih 28, dok je jako zabrinuto 38 posto građana Lijepe naše.
Dakle, dvije trećine ispitanih iskazuje veću / veliku zabrinutost za svoja primanja nakon umirovljenja. Čak 74% sadašnjih umirovljenika brine kako će im sadašnja mirovina osigurati pristojan život (40% ih je jako zabrinuto). Dok oko 80 posto umirovljenika u Hrvatskoj prima mirovinu manju od 3 tisuće kuna ne treba čuditi iskazana zabrinutost građana. Model mirovinskog sustava svojevremeno zasnovan na međugeneracijskoj solidarnosti izgubio je svoj smisao.
