U lipnju ove godine mjerenje potrošačke klime među hrvatskim građanima po prvi puta je pokazalo lagani rast optimizma među hrvatskim građanima. Razlog tome vjerojatno leži zbog ulaska Hrvatske u Europsku Uniju i polaganja nade u ovu instituciju. Međutim, optimizam iskazan u lipnju nije se pokazao kao trenutno raspoloženje građana jer su rezultati iz rujna pokazali isti smjer kretanja.
U odnosu na prosinac 2012. godine, povećao se broj građana čije je financijsko stanje jednako onom od prije godinu dana, kod kojih nije došlo do nikakvih promjena u pogledu financija.
50% hrvatskih građana ima nepromijenjenu financijsku situaciju, dok je takvih prije 10 mjeseci bilo 36%. Istovremeno se smanjio broj onih kojima se financijsko stanje pogoršalo: sa 58% prije deset mjeseci na 42%. Na osnovi dobivenih rezultata možemo se nadati naznakama stabilizacije u zemlji, te da je dotaknuto dno uvjetovano posljedicama krize iza nas.
Uspoređujući se sa nekim zemljama srednje i istočne Europe (Bugarska, Poljska, Rumunjska i Češka Republika), možemo vidjeti da i kod njih raste optimizam u pogledu financijske situacije. U Bugarskoj, Češkoj i Poljskoj je 10% manje građana koji svoju financijsku situaciju smatraju lošijom u odnosu na prije godinu dana, dok polako raste postotak onih čija je financijska situacija jednaka prošlogodišnjoj. Jedino se u Rumunjskoj ne primjećuje navedeno poboljšanje financijske situacije.
Uspoređujući ove zemlje međusobno, Poljaci su i dalje najbolji u pogledu financijske situacije među svojim građanima: među njima je najveći broj onih kojima se situacija popravlja (13%), a najmanje onih kod kojih je zamijećeno pogoršanje (31%).
U odnosu na prethodno mjereno razdoblje, smanjuje se broj građana koji očekuju pogoršanje svoje financijske situacije u narednoj godini dana (12/2012 – 42%; 09/2013 – 29%), dok je veći broj onih koji očekuju da će im financijska situacija u narednoj godini biti jednaka sadašnjoj.
U svim promatranim zemljama porastao je broj onih koji očekuju poboljšanje svoje financijske situacije u slijedećoj godini, dok se smanjio broj onih koji očekuju pogoršanje. Suprotan trend može se vidjeti jedino u Rumunjskoj gdje je nešto porastao broj građana koji očekuju lošiju situaciju, a smanjio se broj onih koji se nadaju poboljšanju. U Češkoj, u odnosu na sve ostale zemlje, je najviše onih koji očekuju poboljšanje svoje financijske situacije – 24%, a najmanje onih koji očekuju pogoršanje – 25%.
Najveći broj građana u Hrvatskoj i dalje očekuje rast cijena u narednih 12 mjeseci (njih 85%). Međutim, ipak se povećava broj onih koji smatraju da će cijene ostati iste ili će rasti sporije nego do sada.
U promatranim zemljama srednje i istočne Europe raste broj onih koji očekuju iste cijene u narednih 12 mjeseci (najviše je takvih u Češkoj – 20%), dok se smanjio broj onih koji očekuju brži porast cijena u odnosu na dosadašnji.
S obzirom da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj dosegla svoj maksimum u odnosu na prethodne godine, te iznosi 20,2% (prosjek za prvih 8 mjeseci 2013, Izvor: Državni zavod za statistiku), vjerojatno se i hrvatski građani nadaju, vjeruju da bi to trebale biti najviše zabilježene brojke. Zaključak proizlazi iz rezultata koji govore da se povećava broj onih koji smatraju da će nezaposlenost u narednoj godini biti jednaka sadašnjoj (12/2012 – 16%; 09/2013 – 29%), dok se smanjuje broj onih koji očekuju povećanje nezaposlenosti (12/2012 – 78%, 09/2013 – 65%).
Među Česima, Bugarima i Poljacima se također smanjio broj onih koji očekuju porast nezaposlenosti i iznosi nešto više od 50% (Česi 12/2012 – 72%, 09/2013 – 56%, Bugari: 12/2012 – 66%; 09/2013 – 52%, Poljaci: 12/2012 – 66%, 09/2013 – 53%), dok se među Rumunjima povećao broj pesimističnih koji vjeruju u povećanje nezaposlenosti (12/2012 – 60%, 09/2013 – 70%).
U odnosu na prosinac 2012., veći je broj građana koji će na trajna dobra u narednoj godini trošiti kao i do sada (njih 50%), dok se smanjio broj onih koji planiraju trošiti manje nego do sada (12/2012.- 50%, 09/2013 – 37%).
Iako se povećava optimizam među hrvatskim građanima u pogledu njihovih financija u narednih godinu dana, pada nezaposlenosti, rasta cijena, ipak još uvijek najveći dio hrvatskih građana jedva spaja kraj s krajem (njih 48%, 12/2012 – 46%). Nepromijenjena je situacija i u pogledu mogućnosti štednje (09/2013 – 27%; 12/2012 – 24%), te u potrebi za zaduživanjem – 12%.
Kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama (osim Češke) najviše je onih koji “jedva spajaju kraj s krajem“: Najviše je takvih kućanstava u Bugarskoj (62%), a najmanje u Češkoj gdje se izjednačio broj onih koji jedva spajaju kraj s krajem (40%), s onima koji ipak mogu barem malo uštedjeti (40%). U Rumunjskoj je i dalje najviše onih koji se zadužuju (19%) i njihova brojka je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodnih deset mjeseci, dok je najmanje takvih u Poljskoj (6%) i Češkoj (7%).
Oko polovice građana prognozira lošije gospodarsko stanje u Hrvatskoj u narednih godinu dana. Takvih je prije deset mjeseci bilo 69%. Povećao se broj onih koji predviđaju istu gospodarsku situaciju u narednih godinu dana (12/2012 – 23%; 09/2013 – 37%), dok svaki deseti građanin Hrvatske očekuje poboljšanje.
