Hrvatska je u danas objavljenom izvješću „Doing Business 2014.“ ove godine skliznula na 89. mjesto među 189 zemalja svijeta, dok je lani bila 84. među 185 zemalja. Pritom je u pet područja postigla napredak, dok je u pet nazadovala ili stagnirala.
Izvješće Svjetske banke pokazuje da je od lipnja 2012. do lipnja 2013. Hrvatska poboljšala svoju poslovnu regulativu provođenjem reformi u pet područja, više nego u bilo kojoj drugoj godini od 2007. – u području pokretanja poslovanja, plaćanja poreza, međunarodnog trgovanja, izvršenja ugovora i rješavanja nelikvidnosti.
„Dakle, u jednoj godini ova Vlada je ostvarila napredak u reformama veći nego što je ostvaren u prethodnih pet godina, po ocjeni predstavnika Svjetske banke“, rekao je Grčić u današnjoj izjavi za novinare.
Grčić smatra da Hrvatska nije napredovala na ljestvici jer i druge zemlje u vrijeme krize provode reforme.
„Vrijeme krize zapravo je vrijeme reformi i to se pokazuje i u ovom slučaju, pa je napredak drugih zemalja nas ostavio otprilike na istom mjestu, bez obzira na napredak koji smo objektivno ostvarili“, kaže potpredsjednik Vlade.
Napominje da su ključna područja u kojima treba raditi poboljšanje dobivanja građevinskih dozvola kako u vremenu tako i po troškovima, uknjižba vlasništva, tj. sređivanje zemljišnih knjiga i katastara te zaštita ulagača.
[infopunkt 7372 1]
Pritom je, smatra Grčić, potrebno povećati stupanj odgovornosti svih razina vlasti kada je riječ o poštivanju sporazuma o zaštiti ulagača Republike Hrvatske s drugim zemljama.
„Vrlo je bitno da lociramo odgovornost i točno kažemo tko je odgovoran što neki projekti stoje i što neka ulaganja mogu doći u nepovoljnu poziciju“, ističe Grčić.
[infopunkt 7372 2]
Najveći pad u ovogodišnjem izvješću „Doing Business“, Hrvatska je zabilježila u području zaštite ulagača, s lanjskog 139. na 157. mjesto.
Po izdavanju građevinskih dozvola Hrvatska je pala s lanjskog 143. na 152. mjesto, a po uknjižbi imovine Hrvatska se spustila sa 104. na 106. mjesto.
Zamoljen da bude konkretniji, Grčić je rekao da po je po postojećim sporazumima, država jedina koja snosi posljedice eventulanih zastoja ulagačkih projekata te da ubuduće ne bi smjelo biti tako.
„Ako lokalne samouprave kroz prostorno planiranje, izdavanje dozvola, suglasnosti i svih drugim potrebnih papira za pokretanje investicija naprave pogrešku ili nešto što će ugroziti ulagača bez njegove greške, bilo bi logično da eventualne posljedice snose te lokalne samouprave, a ne da se teret sudskog spora prenosi isključivo na državu“, kaže Grčić.
Upitan kako ocjenjuje istup Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) prema kojem Vlada ne provodi dovoljno hrabre i duboke reforme, Grčić je odgovorio da je riječ o godišnjim mjerenjima, od šestog mjeseca 2012. do lipnja ove godine te da je u međuvremenu puno toga poduzeto, kao što je slanje paketa zakona o građenju u Sabor.
Ocjenjujući najnovije izvješće Doing Business, iz HUP-a su danas poručili da nisu zadovoljni pomacima koje je Hrvatska ostvarila na toj listi, kao ni ranije objavljenoj ljestvici konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, te smatraju da su za osjetne pomake i izlazak iz krize potrebne hrabrije, odlučnije, dublje i sveobuhvatnije reforme.
Grčić dodaje da se radi i na sređivanju zemljišnih knjiga i katastara kao i na mjerenju učinaka pet segmenata u kojima je postignut napreda.
Da bi neka od tih reformi imala utjecaj na rang Hrvatske i počela davati mjerljivi učinak, treba proteći određeno vrijeme“, kaže Grčić.
[infopunkt 7372 3]
Pad industrijske proizvodnje rezultat restrukturiranja
Zamoljen za komentar pada industrijske proizvodnje od četiri posto, rekao je da se radi o trendu kroz cijelu godinu, koja je rezultat dubokog restrukturiranja industrijskog sektora. To se, po njegovu mišljenju, najbolje vidi u velikom broju predstečajnih nagodbi u kojima sudjeluju upravo industrijska poduzeća.
[infopunkt 7372 4]
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u rujnu skliznula za 3,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na rujan prošle godine pala za 4 posto.
To je znatno veći pad nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, procjenjivala su u prosjeku da je u rujnu industrijska proizvodnja pala za 1,8 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 0,4 do 3,0 posto.
To je već šesti mjesec zaredom kako industrija slabi, pri čemu je pad ubrzan u odnosu na kolovoz, kada je proizvodnja skliznula za 3,5 posto.
