HBOR-u kredit od 250 milijuna eura

U prvih jedanaest mjeseci ove godine HBOR je, kako je rekao, odobrio kredite u iznosu većem od šest milijardi kuna, što je gotovo na lanjskoj razini.

Struktura kredita nešto je drugačija u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno 40 posto kredita odnosi se na investicije, dok je lani taj udio bio 21 posto.

To pokazuje da se probudilo malo i srednje poduzetništvo i daje nadu da će se taj trend nastaviti, kazao je Kovačev dodajući i kako se nada da se neće ostvariti crne prognoze analitičara o padu BDP-a.

Većina kredita odnosi se na drvoprerađivačku, prehrambenu, metaloprerađivačku industriju i turizam.

Kovačev je podsjetio kako je u ovoj godini međunarodna aktivnost HBOR-a bila značajna, potpisano je nekoliko ugovora, a HBOR je i jedan od osnivača Svjetskog kluba razvojnih banaka IDFC (International Development Finance Club) koji je osnovalo 19 svjetskih razvojnih banaka među kojima i HBOR.

Povod osnivanju je iskorištenje sredstava Fonda Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša, posebice vezano za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

U Hrvatskoj postoji velik interes za projekte vezane uz obnovljive izvore energije, kazao je te dodao kako je HBOR s njemačkom razvojnom bankom DEG dogovorio zajedničko financiranje infrastukturnih i projekata vezanim za obnovljive izvore. Kako je vrijednost takvih projekata u pravilu veća od 30 milijuna eura HBOR to teško može sam isfinancirati, pa na ovaj način dijeli i rizik.

Kovačev je kazao i kako Europska komisija priprema nove mjere za podršku malim i srednjim poduzetnicima i to osnivanjem revolving fondova koji će na neki način zapravo biti razvojne banke ili će ih razvojne banke voditi.

Naime, EK je zaključila da su se dosad sredstva od darovnica i zajmova koristila jednokratno i nedovoljno učinkovito, a računa se da će se revolving fondovima postići da se ona višestruko iskoriste.