HEP u četiri godine ulaže 19 milijardi kuna, ove 3,5 milijardi i rješava se 300 ljudi

HEP u četiri godine ulaže 19 milijardi kuna, ove 3,5 milijardi i rješava se 300 ljudi

U iduće četiri godine – do 2016. – Hrvatska elektroprivreda će investirati 19 milijardi kuna, a u ovogodišnjem investicijskom ciklusu HEP ulaže 3,5 milijarde kuna i to ponajprije u obnovu prijenosne i distribucijske mreže kojoj je potrebna hitna intervencija kako bi se kupcima osigurala odgovarajuća snaga električne energije. Projekti HE Ombla i TE Plomin spremni su za realizaciju, a za projekt Ombla bit će krajem srpnja dovršena najnovija studija utjecaja za okoliš.

Najavio je to u uvodnom izlaganju na Konferenciji o elektroenergetskom sustavu RH u organizaciji Banke i UNDP-a, a pod generalnim pokroviteljstvom HEP-a, predsjednik Uprave tvrtke, Zlatko Koračević, naglasivši kako je HEP za najavljene poteze spreman.

HEP u kratkom roku mora napraviti ključne iskorake u svim segmentima svojeg poslovanja, njegovi su proizvodni objekti na zalasku i nužna im je svekolika obnova, prije svega revitalizacija sustava i temeljito restrukturiranje. Vladi će upravo danas biti predstavljen taj program za iduće četiri godine, a Koračević je pred sudionicima Konferencije iznio njegove temelje.

HEP, kako je najavio, planira ići naprijed uštedama i povećanjem prihoda kroz nove poslovne mogućnosti i to kroz energetske usluge, uvođenjem malih hidroelektrana u sustav poticaja, zelenim certifikatima, a namjerava se uključiti i u trgovinu električnom energijom.

Doći će do smanjenja broja zaposlenih – broj rukovodećih mjesta planira smanjiti se za 300-ak, a višak zaposlenih rješavat će se kroz tri modela – umirovljenje, dokup staža i preoblikovanje kompanije kroz odvajanje sporednih djelatnosti u posebno društvo te, naposljetku, kroz manji broj tehnološkog viška.

Nastupajući u ime prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, Goran Granić, u govoru kojim je otvorio skup i dao svojevrsni uvod u izlaganje HEP-ova čelnika, rekao je da su sektoru energetike u Hrvatskoj potrebne hitne promjene i da ovaj sektor treba napokon postati ono što ustvari jest – pravi realni sektor.

Ova Vlada ima spremnosti i odlučnosti da krene u te promjene, a one pretpostavljaju deregulaciju cijena, rekao je Granić. Volju za to Vlada je već pokazala, ustvrdio je Granić založivši se da se regulacija dokine i kod naftnih derivata i da se napokon napusti formula za izračun cijena.

U nastavku konferencije održan je prvi od četiri okrugla stola s temom Ulaganja u energetski sektor.

Hrvatska godišnje uveze električne energije u vrijednosti 400 milijuna eura što je svrstava na osmo mjesto svjetskih uvoznika, odnosno drugo po uvozu po glavi stanovnika. Vlada, kako je na okruglom stolu rekao pomoćnik ministra gospodarstva, Alen Leverić, smatra kako je ciklus investicija koji se namjerava pokrenuti dio napora da se Hrvatska iz uvoznika prometne u izvoznika električne energije, pri čemu su sve oči uprte u HEP.

HEP je relativno nisko zadužena kompanija i za planirana opsežna ulaganja (19 milijardi kuna u idućih pet godina) ima prostora, kazao je Marko Remenar, član Uprave Zagrebačke banke. Kreditni rejting HEP-a, potvrdio je i prvi čovjek kompanije, nije se mijenjao ni ove, kao ni prošlih godina.

Na okruglom stolu čulo se kako je HEP spreman za početak projekata HE Ombla i TE Plomin 3, a oni samo čekaju odluku Vlade. Riječ je o projektima koji su i danas izazivali suprotstavljene rasprave. Kod HEP-a, priznaje Koračević, dosad nije bilo volje ni spremnosti za dijalog s onima koji su im se protivili no taj modus operandi namjerava svakako promijeniti.

Svojevrsni dijalog trebao bi vladati i među izvorima energije kojima se Hrvatska koristi, čulo se također na okruglom stolu. “Europski ciljevi su jasni i mi moramo reći kakav će nam biti miks”, poručio je Mladen Vedriš, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta.

U nastavku konferencije održani su okrugli stolovi; TE Plomin, Obnovljivi izvori energije i Energetska efikasnost.

Podijeli

Odgovori

Top