Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kao najveću novost uveo je obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom za sve poslodavce, ovisno o broju zaposlenih.
Županijska komora Varaždin Ministarstvu rada i mirovinskog sustava predložila je inicijativu za izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, što je rezultiralo donošenjem novog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom, čime je kvota za prerađivačku industriju smanjena sa šest na tri posto. “To je bitno pridonijelo smanjenju troškova u prerađivačkoj industriji, što je značajan pomak za ionako težak položaj prerađivačke industrije u Hrvatskoj”, istaknuo je predsjednik ŽK Varaždin Čedomil Cesarec.
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom. Obvezna kvota za prerađivačku industriju, poljoprivredu i šumarstvo te rudarstvo iznosi previsokih šest posto, dok istovremeno kvota za financijske djelatnosti, javnu upravu i obranu iznosi tek dva posto.
“Gospodarstvenici smatraju da je ovakav zakon svojevrstan napad na prerađivačku industriju te da će se samo dodatno otežati njezin ionako težak položaj u RH, odnosno, da će biti još nekonkurentnija u odnosu na tvrtke koje posluju u susjednim zemljama”, napomenuo je Cesarec, dodavši kako je pozitivno jedino donošenje Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN broj 2/15). Unatoč tome, mnoge tvrtke trebaju i dalje plaćati penale za nepostojeće invalidne osobe.
Uz kvotno zapošljavanje, Zakon navodi i druge oblike sudjelovanja poslodavaca u olakšanom zapošljavanju osoba s invaliditetom, koje nisu obvezne i koje poslodavci svojevoljno mogu i ne moraju prihvatiti, kao dodatni poticaj ili olakšicu. Među njima su i potpore za sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Uređuju se Ugovorom (Zakon ih samo predviđa i dopušta) u kojemu se precizno uređuju obveze i prava, kako davatelja potpore, tako i primatelja. Sufinanciranje će se obaviti pod precizno određenim uvjetima, među koje spada i obveza zadržavanja broja zaposlenih kod poslodavca, bez obzira na vrstu i trajanje ugovora o radu.
Kad je riječ o različitim potporama (ne samo ovima), one su u velikoj mjeri definirane europskim zakonima i nije ih moguće mijenjati u okvirima nacionalnog zakonodavstva. Sasvim je izvjesno da nesigurno poslovno okruženje otežava planiranje opsega proizvodnje, čak i planiranje broja zaposlenih, a time i preuzimanje obveza koje proizlaze iz ugovora o sufinanciranju zapošljavanja osoba s invaliditetom, što realno dovodi do manje upotrebe ovih potpora. No, ugovorna obveza zadržavanja zaposlenih sprečava eventualnu zloupotrebu potpore na račun ranije zaposlenih. Stoga, svaki poslodavac mora što realnije ocijeniti dobrobit eventualnog uzimanja potpore, čiji iznos nije zanemariv, te preuzimanja rizika da bez nje ostane ne bude li se pridržavao ispunjavanja preuzetih obveza.
