Hoće li umjetna inteligencija (UI) i robotika zamijeniti ljudskog liječnika? Ne još, ali zdravstvena se skrb mijenja i javnost je na to spremna. Prema istraživanju PwC-a, većina korisnika voljna je primati zdravstvenu skrb od takvih naprednih tehnologija koje imaju potencijal promijeniti pružanje zdravstvene skrbi kako bi je učinile boljom, bržom i dostupnijom svima.
Rezultati se analiziraju u PwC-ovom izvješću What doctor? Why AI and robotics will define New Health, koje se temelji na istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 11 000 ljudi iz 12 država diljem Europe, Srednjeg istoka i Afrike. U regiji, više od polovice ispitanika (55 %) reklo je da su voljni koristiti naprednu računalnu tehnologiju ili robote s UI koji mogu odgovoriti na pitanja o zdravlju, izvršiti pretrage, postaviti dijagnozu i preporučiti liječenje.
Rezultati su ukazali na tri glavne tematike:
- Ljudi su sve više voljni doći u kontakt s UI i robotima ako to znači bolji pristup zdravstvenoj skrbi
- Brzina i točnost dijagnoze i liječenja presudni je čimbenik njihove spremnosti
- Povjerenje u tehnologiju ključno je za širu primjenu i prihvaćanje; „ljudski čimbenik“ i dalje je glavni sastojak zdravstvene skrbi
| Tržišta u nastajanju najotvorenija su prema oslanjanju na tehnologiju u skrbi
Za sva pitanja u sklopu istraživanja uočio se uzorak između razvijenih tržišta i tržišta u nastajanju. Ljudi u državama s dobro organiziranim te time i manje fleksibilnim sustavima zdravstvene skrbi (UK i zapadna/sjeverna Europa), voljni su komunicirati s pružateljem zdravstvene skrbi koji nije čovjek, ali manje od ljudi s tržišta u nastajanju, gdje se zdravstvena skrb još uvijek oblikuje i izgrađuje. |
Slika 1.: Postotak ispitanika koji su voljni/nisu voljni komunicirati s UI i robotima u vezi zdravstvenih potreba (po državama)
|
Istraživanje je pokazalo da su i u operacijskoj dvorani ispitanici spremni prihvatiti robote koji obavljaju manje kirurške zahvate umjesto liječnika, na što je spremno od gotovo polovice do čak 73 % svih ispitanika koji su se potvrdno izrazili. Ispitanici u Nigeriji, Turskoj i Južnoj Africi najviše su voljni podvrgnuti se manjim kirurškim zahvatima koje bi izvršili roboti (redom 73 %, 66 % i 62 %), dok su najmanje na to spremni ispitanici u UK (36%).
Možda ne čudi da se situacija dramatično kada se radi o većim operacijama kao što su ugradnja umjetnog zgloba koljena ili kuka, uklanjanje tumora ili operacija srca. Svejedno je značajan postotak ispitanika ipak voljan podvrgnuti se većoj operaciji koju bi obavio robot: od 63 % u Nigeriji do 40 % u Nizozemskoj i 27 % u UK.
Istraživanje je također ispitalo ključne pokretače spremnosti ili nespremnosti osobe na korištenje postupka ili usluge zdravstvene skrbi koju pružaju UI ili roboti. Lakši i brži pristup uslugama zdravstvene skrbi (36 %) te brzina i točnost dijagnoze (33 %) glavne su motivacije za spremnost, a nedostatak povjerenja u sposobnost robota da donosi odluke (47 %) te manjak ljudskog kontakta (41 %) glavni razlozi oklijevanja. Iako postotci variraju od države do države, dvije navedene prednosti i nedostatci istim tim redoslijedom navedeni su u svim državama, osim u Saudijskoj Arabiji i Kataru, gdje ispitanici nedostatak „ljudskog kontakta“ smatraju najvećim nedostatkom.
