Hotelijeri i kampovi nezadovoljni novim zakonom o turističkom zemljištu

Ocjenjujući da je rješavanje problematike turističkog zemljišta jedno od temeljnih pitanja za budući razvoj hrvatskog turizma, Predsjedništvo HUH-a Saboru predlaže odgodu izglasavanja tog zakona dok se o njemu ne izjasni stručna i gospodarska javnost.

U HUH-u smatraju da je predloženi zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije suprotan vladavini prava i odredbama Ustava kojima se jamči pravo vlasništva, zaštita prava stečenih ulaganjem, poduzetničke i tržišne slobode te poticanje gospodarskog razvoja.

Zakon neće biti jednak za sve

Za definiranje titulara vlasništva turističkog zemljišta, koji se spominje u prijedlogu zakona, navode da je u suprotnosti sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao i da bi primjena takvog zakona pojedine sektorske (turističke) tvrtke stavila u neravnopravan položaj.

To obrazlažu time što bi se zakon primjenjivao samo na turističko zemljište koje je, kažu, neopravdano u kampovima i dijelom turističkih naselja bilo izostavljeno iz procjene u postupku pretvorbe. Izostavljeno je, dodaju, odlukom državnih tijela, a ne krivnjom pojedinih društava, a istodobno je nekim društvima odlukama istih državnih tijela omogućena procjena takvog zemljišta u cijelosti ili većem dijelu.

Novi zakon smanjit će konkurentnost?

Iz Kamping-udruženje Hrvatske, slijedom zaključka sa sjednice Odbora za strateški razvoj, u priopćenju ističu da pojedine odredbe tog zakona nisu dovoljno usklađene s drugim pozitivnim zakonskim propisima poput zakona o vlasništvu, privatizaciji te o koncesijama.

Upozoravaju pritom i da bi za sada još nedefinirana cijena koncesija u slučaju da bude nerealna (i visoka) mogla ugušiti svaku investicijsku aktivnost te dovesti do toga da će dio tvrtki, posebno one koje imaju kampove, jednostavno iz svojih kampova isključiti svako zemljište koje nije u striktnoj funkciji jer će postati preskupo.

Najviše pitanja oko kampova

Time bi se, smatraju, drastično smanjila i atraktivnost kampova, kvaliteta ukupne ponude i zapošljavanje, pa i trenutačna vrlo konkurentna pozicija tog segmenta hrvatskog turizma.

Procjene su da u Hrvatskoj ima oko 100 milijuna četvornih metara tog tzv. turističkog zemljišta koje nije uneseno u društveni kapital pravnih subjekata, od čega je oko 22 milijuna četvornih metara u kampovima.