Istraživanje koje je provela Alma Career Croatia pokazuje da se više od polovice ljudi u Hrvatskoj (53%) protivi radu umirovljenika na puno radno vrijeme uz zadržavanje pola mirovine, dok 39% podržava širenje mogućnosti rada u umirovljeničkim danima. No, i jedni i drugi slažu da ako umirovljenici već rade, trebali bi zadržati cijelu mirovinu.
Hrvatska je već dulje vrijeme suočena s očitim nedostatkom radne snage. Domaćih radnika je premalo, regionalni ‘bazen’ je sve manji, stoga se posljednjih godina fokus prebacio na uvoz stranih radnika. No unutarnje rezerve i dalje postoje i to među osobama koje su formalno u mirovini, a naizgled su ‘zaključile karijeru’.
U Hrvatskoj je rad umirovljenika na pola radnog vremena moguć od 2019. godine za korisnike starosne mirovine, a od 2021. i za obiteljske mirovine, pri čemu su radnici zadržavali puni iznos mirovine. Od 1. siječnja, korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine s navršenih 65 godina moći će raditi i puno radno vrijeme, uz primanje polovice mirovine.
Ali što o toj mogućnosti misle sami građani, odnosno radnici?
Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao, ispitala je stavove više od 1.600 ispitanika o ovoj temi.
Mogućnost rada da, ali uz punu mirovinu
Više od polovice ispitanika (53%) ne podržava mogućnost rada umirovljenika na puno radno vrijeme uz zadržavanje samo pola mirovine. Glavni argumenti su da umirovljenici u Hrvatskoj često rade iz nužde, a ne iz želje, te da bi, ako već rade, trebali primati punu mirovinu. Mnogi ističu da je ovakva odluka nepravedna i dodatno opterećuje one kojima mirovina ionako nije dovoljna za dostojanstven život.
S druge strane, 39% ispitanika podržava proširenje mogućnosti rada u mirovini. Navode da su nove opcije pozitivne jer pomažu onima kojima mirovina nije dovoljna i omogućuju korisnicima da iskoriste višak slobodnog vremena. Ipak, čak i oni koji podržavaju ovu mjeru napominju da bi bilo poželjno zadržati cijelu mirovinu, a ne samo polovicu, kako bi rad u mirovini bio doista motivirajući i održiv.
Oko 8% ispitanika još nije sigurno što misliti o mjeri, smatrajući da će njezini učinci biti vidljivi tek s vremenom.
Jednoglasno, u komentarima se napominje kako su mirovine u Hrvatskoj u velikoj većini slučajeva niske i nedostatne za dostojanstven život.
O anketi:
Sudjelovalo je više od 1600 ispitanika. Zbog jednostavnosti ispunjavanja ankete nisu zabilježeni demografski podaci o ispitanicima tako da se rezultati ne mogu generalizirati, ali su indikativni.
