Hrvatska je zemlja koja stari, uz nepovoljan odnos između radnika i umirovljenika koji se opasno približava omjeru 1:1, što se neće znatno mijenjati. Da bi došli do odnosa jedan umirovljenik na dva zaposlenika trebalo bi ukupno biti zaposleno 2,5 milijuna ljudi, upozorio je Mrsić.
To je nerealni cilj koji vjerojatno nikada nećemo doseći pa zato moramo napraviti promjene koje će omogućiti da mirovinski sustav bude održiv i da 2030. mirovine iznose između 60% i 70% prosječne plaće, rekao je.
Projekcije i zakonodavni okvir idu u tom smjeru, a uz to je nužno ostvariti gospodarski rast i povećati zaposlenost. To što sada napravimo, učinit ćemo za one koje će u mirovinu oko 2040. godine. Treba nam konsenzus da svaka nova Vlada ne bi polazila od novih ideja kako održati mirovinski sustav, rekao je Mrsić istaknuvši kako je sa zadanim premisama mirovinski sustav održiv.
Da bi mirovine dosezale 60 do 70%o plaće, izdvajanje za II. stup trebalo bi povećati za 7 do 9%. U mirovine koje se budu isplaćivale iz I. i II. stupa trebat će uključiti i dodatak između 6 i 27% koji je sada uključen u I. stup, odnosno koji se isplaćuje na mirovine samo iz I. stupa.
Prema tim projekcijama, u 2027. godini mirovine iz I. stupa iznosile bi prosječno 4.760 kuna, a iz I. i II. stupa 5.119 kuna. Do 2040. iznosile bi 7.467 kuna (I. stup) i 8.963 kune (I. i II. stup).
Mrsić je naglasio kako III. stup (dobrovoljna štednja) nije postigao zadovoljavajuće rezultate jer se za njega opredijelio mali broj ljudi. Cilj nam je da se proširi na sve građane, a ne samo one s visokim primanjima, rekao je. Na pitanje što ako država ukine II. stup jer joj je nestalo novca, odgovorio je kako je II. stup štednja pa bi u tom slučaju vlast morala pitati sve građane žele li u njemu ostati ili će se prebaciti u I. stup.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Siniša Varga naveo je da HZZO upravlja s 22 milijarde kuna državnog proračuna, a javni zdravstveni sustav mora biti solidaran s kvalitetnim uslugama za sve. Ustvrdio je kako je HZZO tehnički već spreman za izdvajanje iz državne riznice, nakon čega se očekuje stabilizacija njegovih financija.
Hrvatska je među zemljama s najvećim problemima u mirovinskom sustavu zbog malo zaposlenih i sve starijega stanovništva, ali u njezinim je mirovinskim fondovima 17 posto BDP-a, što su vrlo važna sredstva i alat za rješavanje problema kroz nove modele mirovinskog sustava.
