Jelena Budak, suautorica istraživanja, ističe da je to pozitivan znak za daljnji razvoj maloga i srednjeg poduzetništva koje bi u idućem razdoblju trebalo biti generator gospodarskoga rasta.
“Neobično je koliko su gospodarstvenici u cijeloj regiji naučeni na korupciju i koliko smatraju da se svakodnevni posao ne može obavljati bez ‘podmazivanja’, ali dobro je što je takvo razmišljanje više prisutno u drugim zemljama nego u Hrvatskoj”, kaže Budak. Dodaje da se u Hrvatskoj korupcija najviše veže uz Vladu i državu općenito, pa smatra da se upravo država treba najviše boriti protiv nje. Izražen je stav da se i osobno može znatno pridonijeti suzbijanju korupcije.
Prema istraživanju, u Hrvatskoj je indeks percepcije korupcije najviše porastao od 2006. do 2008., kad korupje sa 3,4 skočio na 4,4, da bi se posljednje dvije godine držao na 4,1. Jelena Budak objašnjava da je najveći napredak postigla Makedonija, koja je zbog građanskih inicijativa i pristupanja EU zabilježila rast indeksa percepcije korupcije sa 2,3 na 4,1.
“Korupcija je velika zapreka poslovanju, otežava ulazak na tržišta i uvodi neizvjesnost u poslovanje poput traženja mita za dobivanje dozvola. To poduzetnici sve više prepoznaju kao problem i traže od država da to riješe regulativom i praksom”, zaključuje Budak.
